Nitko ne kaže da morate imati budžet. Vi mislite da sve to držite u glavi, ne treba ništa staviti na papir. Iz iskustva znam da veće troškove držim u glavi, tj. sjetim se da mi rata kredita od skoro 1000 kuna sjeda nekoliko dana nakon plaće, ali tko će zapamtiti gdje je “otišlo” svakih 50 ili 100 kuna. Kažu da pametni pišu.… a vi kako hoćete. 

Znate onaj predivan osjećaj kad dobijete plaću? A znate onda onaj osjećaj tjedan dana nakon plaće kad se već pitate – kad će sljedeća plaća?!! Želite li promjeniti taj scenarij?

Zamislite da su vaši (teško) zarađeni novci vojnici. Biste li ih pustili na neprijatelja i rekli samo “u napad”, ili biste im dali neke upute, objasnili im taktiku napada – tko napada frontalno, tko s boka, tko ostaje u rezervi…. 😃

Je li ovo malo razbilo strah od planiranja? Jer izrada budžeta je upravo to – planirati što i kako sa sredstvima koja imate. Budžet je osnovni i početni alat za uspješno upravljanje novcima. Pomoću njega možemo odrediti koji su nam troškovi nužni, a koji ne, što nam ostaje ili ne ostaje za štednju, gdje možemo malo prilagoditi izdatke, a gdje ne.

Rekla bih i da je budžet pokušaj da se živi u skladu sa svojim mogućnostima ili čak ispod njih – ukoliko želimo da nam ostane nešto sredstava za štednju.

Ok. Nadam se da ste dobili volju za izradom budžeta i da vam mogu pomoći pri tome.

Gdje započeti?

Prvi korak bi bio popisati sve mjesečne troškove; fiksne troškove – kredite, režije, stanarinu, telefone i slično, onda dugove po karticama i kreditima, i na kraju varijabilne troškove – prijevoz, namirnice, odjeću, i novac koji trošimo na zabavu.

Ukoliko se još nikada niste temeljito suočili sa svojim stvarnim troškovima, možda ne bi bilo loše krenuti s vođenjem evidencije troškova, pa ćete dobiti sliku svoje financijske situacije. Za to vam u prosjeku treba i nekoliko mjeseci. Ali možete pokušati pregledom troškova prethodnih mjeseci – rekonstrukcijom troškova iz tekućeg računa, da si ubrzate ovaj dio postupka. Važno je da stavite sve na papir, i da budete iskreni prema sebi, što priznajem i nije uvijek lako.

Drugi korak bi bio zapisati koji su vaši planirani prihodi za mjesec – vaša plaća, plaća vašeg partnera, svi dodatni prihodi (dječji doplatak, honorari, povrat poreza i sl.). Naravno da se stvarna primanja mogu razlikovati od planiranih, ali zasada zapišite ono što pretpostavljate da ćete dobiti taj mjesec.

Treći korak – sad krenite s oduzimanjima; oduzmite od planiranih prihoda sve fiksne troškove i dugove. Sve što je preostalo nakon plaćanja fiksnih troškova, tj. onih koji su uglavnom isti iz mjeseca u mjesec, trebalo bi rasporediti na otplatu dugova i na promjenjive troškove.

Kad oduzmete sve tri vrste troškova od svojih prihoda, rezultat bi u najboljem slučaju  trebao biti nula. Ako ste među rjeđim sretnicima kojima je nešto novaca nakon što se odradili korake od 1 do 3, tj. oduzeli od prihoda fiksne troškove, dugove i promjenjive troškove – i ako je nešto ostalo, ne znači da bi sav novac trebalo odmah potrošiti. Pokušajte uštedjeti dio ili čak sve.

Sad se pojavilo pitanje što ako u vašem budžetu zasada nema prostora za uštede, što onda?

Za odgovor na to pitanje pročitajte moj post Gdje pronaći novac za štednju – fiksni troškovi. U svakom slučaju za vlastito dobro izvucite glavu iz pijeska i hrabro se suočite sa svojim financijama.

Nitko ne tvrdi da je to lagano, ali i to je početak.

Samo hrabro i štedno 🙂 !

Ako su vam korisni sadržaji na mom blogu, lajkajte ih, podijelite, a možete se pridružiti mojoj e-mail listi. 🙂