#budžet

Oproštaj s kunama – sitno postaje još bitnije

Nije lako!

Nikome!

Niti potrošačima, niti prodavateljima, niti bankama, niti vlasnicima ugostiteljskih objekata..jednostavno nikome!

Plaćam račun u dućanu i kaže prodavačica “Dvanaest Eura i dvadeset centi!”. Zbunjeno gledam nju, gledam polupraznu vrećicu, pokušavam prebrojati eure u novčaniku…S jedne strane ne zvuči mi puno, ali opet s čim usporediti…

Imate li i vi takvih problema ili vam je ovaj prelazak na euro ništa posebno? Preračunavate li još u glavi svaki iznos u eurima u sada već nepostojeću valutu kune. Kunu koju smo koristili gotovo 30 godina.

I sada kad čujem da će “povučene” kune usitniti i koristiti kao građevinski materijal uhvati me neki čudan osjećaj – neka nostalgija. I sjetim se njemačkog filma “Goodbye Lenin” koji tematizira nestanak jedne države – koji razumijemo mi koji smo rođeni i živjeli u državama kojih više nema, koji smo koristili valute koje više ne postoje.

“Sjela tugica!” prokomentirala je meni bliska osoba nakon što je primila prvu plaću u eurima. Koliko nas će to pomisliti kad stignu plaće ili mirovine u eurima. I kako se sad nositi sa svim tim promjenama i s našim “tugicama”?

Predlažem da si damo vremena da se priviknemo na novonastalu situaciju. Ne treba odustati od planiranja troškova, jer život ide dalje.

Moram priznati da se i sama još borim s planiranjem troškova, jer su mi u glavi još uvijek kune. Koliko smo trošili za hranu, kolike su nam bile režije, koliko sam odvajala za štednju.

I sad mislim…umjesto da svaki put preračunavam, pokušat ću se koncentrirat na postotke, jer 15% od prihoda je uvijek isto radilo se o kunama ili eurima.

Zašto sam napisala da je sitno još bitnije? Nekako smo imali naviku ignorirati ili uopće ne doživljavati iznose od 1, 2 ili 5 lipa. Ali jedan cent nije jedna lipa, tako da ćemo morati, htjeli-ne-htjeli, promijeniti i način razmišljanja, jer s obzirom da smo već u startu “izgubili” poneku decimalu, ne želimo nastavljati s gubicima.

Nadam se da vas ovaj post neće deprimirati, nije mi to bila namjera. Svi se moramo prilagoditi na promjenu, ali zadržimo dobru naviku razmišljanja o troškovima, naviku štednje, jer imam osjećaj da će nam svima trebati.

Kako znate dali vaš budžet funkcionira?

Napravili ste budžet, ubacili u njega sve potrebne sastojke i mislite da je to kao pretis lonac; podesili ste temperaturu i vrijeme kuhanja i sad se možete odmaknuti od štednjaka. Hm… a je li to doista tako? Znat ćete da li vaš budžet funkcionira ili mu je potrebno fino podešavanje ako razmislite o ovim situacijama;

  • Nije vam jasno gdje odlazi vaš novac – to bi vam trebao biti znak da s vašim budžetom nešto ne štima. Ali ne nužno….osim što ste napravili budžet, treba voditi i evidenciju troškova. Uzmite papir i na njemu napišite datum, vrstu troška (hrana, odjeća i sl.) i iznos naravno. Na kraju mjeseca usporedite što ste planirali u budžetu i što ste zaista potrošili za neku kategoriju. Što mislite zašto moja tablica Jednostavni kućni budžet ima dvije kolone – planirano i plaćeno? Zato što je budžet plan, a praćenjem troškova provjeravate pridržavate li se zaista zadanog plana.
Vodite li evidenciju troškova, znat ćete gdje odlazi vaš novac – Photo by Kristina Paukshtite on Pexels.com
  • Koristite istu tablicu iz mjeseca u mjesec – Budžet se radi krajem mjeseca za sljedeći mjesec. Ako ste ispunili tablicu za npr. lipanj ne znači da u srpnju morate početi od nule. Iskoristite troškove koji se ponavljaju, ali isto tako razmislite o troškovima koji su specifični za mjesec pred vama. Recimo ovaj mjesec vaša sestra ima rođendan ili idete u posjet rodbini van grada. Naravno da sve to košta i svi bi se troškovi trebali vidjeti u vašem budžetu. Možete dodati nove stavke npr. proslave, putovanja ili jednostavno te troškove uključiti u neku postojeću kategoriju.
  • Troškovi u nekog kategoriji su veći od planiranih – Nekome od vas se ova situacija može pojaviti u kategoriji odjeća, nekome u kategoriji hrana, nekome u kategoriji zabava…..Razlog tome može biti da niste realno postavili budžet – možda vi želite trošiti na hranu 15% vaših primanja, a realno trošite 30%. Ako pratite svoje troškove, sigurno ćete utvrditi gdje je problem. Također, obavite ozbiljan razgovor sami sa sobom u vezi trošenja. I bojim se da to ne mogu drugačije reći – jednostavno prestanite trošiti!
Kada planirate i radite budžet vodite računa i o godišnjim troškovima – Photo by Karolina Grabowska on Pexels.com
  • Niste uračunali godišnje troškove u budžet – Začudo, svake godine stigne nam Božić i to u isto vrijeme kao i prošle godine. Isto tako auto moramo registrirati svake godine, a i djecu treba opremiti za školu. Nemojte da vas ovi troškovi neugodno iznenade, jer možete ih predvidjeti. U nekom od sljedećih troškova pisat ću o štednji za buduće troškove da dobijete ideju kako se pripremiti za ove velike financijske “udare”. Uglavnom, ako ne vodite računa o troškovima koji se ponavljaju svake godine moglo bi se dogoditi da uđete u nova zaduživanja.
  • Pojavio se novi stalni trošak, koji niste imali kad ste započeli s izradom budžeta. Pretplatili ste se na neku kablovsku televiziju ili plaćate neku streaming uslugu. Dijete vam je krenulo na novu aktivnost koju naravno plaćate na mjesečnoj bazi (npr. boks, nanbudo, tečaj stranog jezika). Kupili ste novi komad namještaja na 10 rata. Jasno vam je o kakvim troškovima govorim. U svakom slučaju i te troškove treba uključiti u budžet i “osloboditi” novac za plaćanje istih.

Vidite da na budžetu treba raditi, jer ako vaš budžet nije usklađen s vašim ciljevima, teško ćete ostvariti svoje ciljeve. Također se zapitajte jeste li svoje navike trošenja uskladili sa svojim ciljevima. Možete li se disciplinirati i smanjiti potrošnju u nekim kategorijama, ili čak izostaviti neke troškove kako bi ostvarili svoje ciljeve.

Ako uložite napore, vjerujte mi da rezultati neće izostati. Bit ćete ugodno iznenađeni!

Samo hrabro i štedno!

Počnite ovdje – izradom kućnog budžeta

Nitko ne kaže da morate imati budžet. Vi mislite da sve to držite u glavi, ne treba ništa staviti na papir. Iz iskustva znam da veće troškove držim u glavi, tj. sjetim se da mi rata kredita od skoro 1000 kuna sjeda nekoliko dana nakon plaće, ali tko će zapamtiti gdje je “otišlo” svakih 50 ili 100 kuna. Kažu da pametni pišu.… a vi kako hoćete. 

Znate onaj predivan osjećaj kad dobijete plaću? A znate onda onaj osjećaj tjedan dana nakon plaće kad se već pitate – kad će sljedeća plaća?!! Želite li promjeniti taj scenarij?

Zamislite da su vaši (teško) zarađeni novci vojnici. Biste li ih pustili na neprijatelja i rekli samo “u napad”, ili biste im dali neke upute, objasnili im taktiku napada – tko napada frontalno, tko s boka, tko ostaje u rezervi…. 😃

Je li ovo malo razbilo strah od planiranja? Jer izrada budžeta je upravo to – planirati što i kako sa sredstvima koja imate. Budžet je osnovni i početni alat za uspješno upravljanje novcima. Pomoću njega možemo odrediti koji su nam troškovi nužni, a koji ne, što nam ostaje ili ne ostaje za štednju, gdje možemo malo prilagoditi izdatke, a gdje ne.

Rekla bih i da je budžet pokušaj da se živi u skladu sa svojim mogućnostima ili čak ispod njih – ukoliko želimo da nam ostane nešto sredstava za štednju.

Ok. Nadam se da ste dobili volju za izradom budžeta i da vam mogu pomoći pri tome.

Gdje započeti?

Prvi korak bi bio popisati sve mjesečne troškove; fiksne troškove – kredite, režije, stanarinu, telefone i slično, onda dugove po karticama i kreditima, i na kraju varijabilne troškove – prijevoz, namirnice, odjeću, i novac koji trošimo na zabavu.

Ukoliko se još nikada niste temeljito suočili sa svojim stvarnim troškovima, možda ne bi bilo loše krenuti s vođenjem evidencije troškova, pa ćete dobiti sliku svoje financijske situacije. Za to vam u prosjeku treba i nekoliko mjeseci. Ali možete pokušati pregledom troškova prethodnih mjeseci – rekonstrukcijom troškova iz tekućeg računa, da si ubrzate ovaj dio postupka. Važno je da stavite sve na papir, i da budete iskreni prema sebi, što priznajem i nije uvijek lako.

Drugi korak bi bio zapisati koji su vaši planirani prihodi za mjesec – vaša plaća, plaća vašeg partnera, svi dodatni prihodi (dječji doplatak, honorari, povrat poreza i sl.). Naravno da se stvarna primanja mogu razlikovati od planiranih, ali zasada zapišite ono što pretpostavljate da ćete dobiti taj mjesec.

Treći korak – sad krenite s oduzimanjima; oduzmite od planiranih prihoda sve fiksne troškove i dugove. Sve što je preostalo nakon plaćanja fiksnih troškova, tj. onih koji su uglavnom isti iz mjeseca u mjesec, trebalo bi rasporediti na otplatu dugova i na promjenjive troškove.

Kad oduzmete sve tri vrste troškova od svojih prihoda, rezultat bi u najboljem slučaju  trebao biti nula. Ako ste među rjeđim sretnicima kojima je nešto novaca nakon što se odradili korake od 1 do 3, tj. oduzeli od prihoda fiksne troškove, dugove i promjenjive troškove – i ako je nešto ostalo, ne znači da bi sav novac trebalo odmah potrošiti. Pokušajte uštedjeti dio ili čak sve.

Sad se pojavilo pitanje što ako u vašem budžetu zasada nema prostora za uštede, što onda?

Za odgovor na to pitanje pročitajte moj post Gdje pronaći novac za štednju – fiksni troškovi. U svakom slučaju za vlastito dobro izvucite glavu iz pijeska i hrabro se suočite sa svojim financijama.

Nitko ne tvrdi da je to lagano, ali i to je početak.

Samo hrabro i štedno 🙂 !

Ako su vam korisni sadržaji na mom blogu, lajkajte ih, podijelite, a možete se pridružiti mojoj e-mail listi. 🙂