Znate ono kad idete ulicom i vidite neki novac na podu. Biste li ga pokupili ili ostavili? Pretpostavljam da izraz “novac leži na podu” dolazi otuda 🙂 .
Čak i kad ste dobri s novcem i kad odgovorno upravljate svojim financijama, uvijek ima prostora za poboljšanja.

Ponekad možda niste niti svjesni da ste ostavili novac ležati na podu.

Evo zato nekoliko situacija o kojima bi mogli razmisliti:

Držite previše novaca na a’vista štednji – U jednom od prethodnih postova pisala sam nešto o klasičnoj štednji, pa da se ne ponavljam, stavljam link na članak Je li klasična štednja na “aparatima” 🤔? Iako je praktično imati novac na klasičnom štednom računu, jer možete brzo i lako doći do njega kad vam hitno treba, držati novac na takvom računu nije najbolji način za sačuvati vrijednost novca, jer kao što znamo godišnje kamate na takvu štednju se kreću oko 0,01 % godišnje. Trebalo bi razmisliti o nekoj vrsti investiranja, a budući da svako investiranje povlači i određeni rizik sa sobom, pametno je informirati se što bolje, možda popričati i sa financijskim savjetnikom, a sama odluka o razini rizika koju ste spremni preuzeti je na vama.

Ne koristite dovoljno ili uopće ne koristite državne poticaje – dobijem ja tako neki dan poruku u sandučić banke u kojoj imam štednju. Vide oni da moj “novac ne radi dovoljno” za mene, pa mi predlažu kako da ga bolje iskoristim. Predložili su mi dakle; ulaganje u dobrovoljni mirovinski fond, životno osiguranje, oročenu štednju i stambenu štednju. Kod ulaganja u dobrovoljni mirovinski fond država još uvijek daje poticaje od 15% na uplaćene iznose do 5.000,00 kn godišnje – dakle možete od države dobiti godišnje do 750,00 kn. Još ako se vaš poslodavac uključi u neki program i uplati vam na račun određeni iznos – tu zaista možemo govoriti o besplatnom novcu. DPS na stambenu štednju svake se godine smanjuje, tako da trenutno iznosi 0,3% na uplaćenih 5.000,00 kn godišnje – s tim da morate izdržati barem 5 godina kako biste dobili te poticaje, a da ne spominjem ulazne i izlazne naknade 😦 .

Ne koristite loyalty kartice i programe vjernosti – programi vjernosti su odličan način da dobijete natrag nešto od novaca koje ste potrošili. Bilo u vidu gotovinskog popusta kod sljedeće kupovine, poklon bonova ili nečeg trećeg. Više o tome možete pročitati i ovdje Prednosti loyalty programa. Jedino što bih vam savjetovala da ne koristite programe vjernosti koji uključuju plaćanje godišnje članarine – kao što su oni za neke kreditne kartice. Ili barem stavite na papir trošak godišnje članarine i povrat kroz program vjernosti da vidite da li ste na dobitku ili gubitku.

Ne borite se za veću plaću – ovdje ćete možda odmahnuti rukom i reći da toga nema u Hrvatskoj. Pa, niste baš skroz u pravu – u većim firmama taj bi posao trebali određivati sindikati, koji bi se trebali boriti za porast plaća zaposlenika ovisno o inflaciji, godišnjem porastu troškova i sl. Rade li to uspješno – nećemo sad o tome. Razmislite samo o činjenici da je vaša plaća najbolji instrument za stvaranje osobnog bogatstva. Znate li koliko vrijedite svojoj firmi ili poslodavcu, istaknite to u pregovorima, jer iako je vaš poslodavac toga svjestan, sam od sebe neće vam povećati plaću, ako ne tražite. Ova tema je kompleksna, pa ako želite možemo o njoj u više detalja neki drugi put.

Nadam se da ste se zamislili nad ovim člankom i da ćete se idući put sagnuti i pokupiti taj novac s poda (ne mislim doslovno 😉 ).

Ako vam je ovaj članak bio koristan ili zanimljiv, lajkajte ga, ubacite komentar, podijelite ga s prijateljima. Uvijek ste dobrodošli na moj blog ako tražite inspiraciju i motivaciju za štednju i stvaranje osobnog bogatstva.

Samo hrabro i štedno!