#štedimo

Provjereni načini da se posvađate oko novca

Svakodnevna borba s financijama opterećenje je za pojedinca, a može biti još i teža za parove.

Česti povod svađa su baš financije, a ta je tema inače nezaobilazna u bilo kojoj vezi ili partnerstvu, pa sam je se već nekoliko puta dotaknula, npr. u Ljubav i novac; Kako umanjiti svađe oko financija?💔

Pa eto, ako se baš želite svađati oko financija, evo nekoliko uvodnih rečenica;

  • Koliko si to platio/la? – pitate iznervirano nakon što je vaš partner/partnerica već kupio i donio kući neku stvar za koju vi mislite da je nepotrebna u ovom trenutku. Tko to od nas nije postavio takvo pitanje i tko nije na to dobio vrlo iznerviran odgovor, koji je obično uvod u malo veću svađu?
  • Zašto toliko trošimo na hranu? – svi jedemo, svaki dan i što je najgore nekoliko puta dnevno 😅. A opet kad razmišljamo gdje uštedjeti, budžet za hranu se čini kao logičan i najlakši izbor. No, kao što znamo ne samo da je sve poskupjelo u odnosu na prethodnu godinu ili godine, nego smo još promijenili i valutu i koliko ja vidim još se svi pokušamo snaći.
  • Mogu raditi što hoću – to je moj novac! – što reći nakon ovakve izjave?! Pa valjda svatko doprinosi financijski u vezu; bilo zarađivanjem van kuće, bilo vođenjem domaćinstva, jer inače u čemu je smisao veze? Pa ako se dogovarate u važnijim stvarima koje se tiču oboje, bilo bi dobro da se dogovarate (ili barem informirate jedno drugo unaprijed) i o trošenju, jer kažu da dvije glave bolje razmišljaju od jedne 😉 .
  • Trebaš li stvarno sad ići frizeru/kupiti tu kremu za lice/baš tu pjenu za brijanje? – Možete nadopuniti po želji. Svi bismo mi željeli izgledati najbolje što možemo, a to očekujemo i od partnera/partnerice, pa zato oprezno s ovakvim izjavama.

Lako se (na)smijati ovim primjerima, ali neka baci kamen onaj koji nikad nije izgovorio nešto slično.

Ipak smo svi mi ljudi.

No, ne treba zaboraviti što nam je najvažnije u cijeloj toj priči pa ako vas ljutnja ponese, sjetite se kineske poslovice; Novcem možeš kupiti kuću, ali ne i dom!

Jesu li svi financijski savjeti pametni ili što je “too good to be true”?!

Kažu da su osobne financije osobne.

To bi značilo da nema jedne formule koju svi mogu primijeniti da stvore ili “pojačaju” svoje osobno bogatstvo. Na polju osobnih financija dva i dva su za nekoga pet, a za nekoga tri. Sve ovisi o vašim osobnim primanjima, situaciji u kojoj se nalazite, državi ili gradu u kojoj živite i o mnogo vanjskih faktora.

Većina savjeta vezana uz osobne financije svodi se na sljedeće; Potroši manje nego što zaradiš, uštedi razliku i po mogućnosti ju investiraj na dulji rok.

A onda se pojave i ljudi koji će vam “šapnuti” kako se pojavio novi, još neotkriveni, način kako brzo udvostručiti ili utrostručiti ono što ste uštedjeli 🤔.

Imam ja prijateljicu koju ću za potrebe ovog bloga nazvati Alisa.

Naslijedi moja Alisa neki novac prije određenog broja godina i kažu joj da bi bilo dobro staviti ga na račun u banci koji nudi najbolje kamatne stope. Većina banaka ima otprilike istu kamatu na štednju, osim jedne banke, koja je baš znatno odskakala. I stavi ona svu svoju ušteđevinu na tu banku. I da ne dužim….banka u vrlo kratkom roku propadne i proglasi stečaj. Srećom da su ulozi na štednju osigurani. No, kao što možete pretpostaviti potrajalo je dok nije dobila svoje novce nazad; dokazivanje koliko uopće ima na štednji, razne procedure, potpisivanje raznih izjava – sve se proteglo na dulje od godinu dana od ulaska banke u stečaj. Da ne kažem da od obećanih bajnih kamata nije vidjela ništa, čak se ušteđevina umanjila za neke pristojbe.

Kad je konačno dobila svoj novac, opet je počela Alisa razmišljati kako da mu sačuva vrijednost. I onda je išla na prezentaciju kod susjede, gdje joj je “financijski stručnjak” približio investiranje. Ovako je on to ukratko objasnio; ona mu samo da 20.000,00 nečega, on to uloži u neke nove brzo rastuće off-shore kompanije, otvori joj investicijski račun, ona dobije username i password i prati preko interneta kako ulog raste. U što točno ulaže taj financijski stručnjak ona ne pita. Zašto sama ne uplaćuje novac na račun – ovako je jednostavnije.

Ovaj put je Alisa opreznija. Ulazi u ulaganje s 5.000,00 nečega. Prati ona tako svoj ulog preko interneta i vidi da je prinos odličan, suma raste, pa se opusti i daje “investitoru” čitavu gore spomenutu svotu novaca da uloži na račun. Tako sve to lijepo funkcionira do ljeta, kad se odjednom zamrzne račun, više mu se ne može pristupiti putem interneta. Pokušava kontaktirati financijskog stručnjaka, on tvrdi da je na moru, da će sve riješiti kad se vrati s godišnjeg. Njena zabrinutost raste kako ljeto prolazi i – kao što možete pretpostaviti – ovaj put je novac izgubljen zauvijek.

A da ga je samo prije čitave procedure provjerila na internetu možda se to ne bi dogodilo, jer taj je isti “financijski stručnjak” već izveo slične majstorije u susjednoj nam državi i izdana je za njim tjeralica.

I čemu ove priče pitate se vi? Postoji li Alisa zaista?

Htjela sam s ove dvije priče pokazati da osim što treba naučiti kako uštedjeti novac, treba ga naučiti i sačuvati. Uvijek je bilo i bit će ljudi koji će vas uvjeravati da gubite novac štedeći ga, da je glupo posjedovati nekretnine ili nešto treće te da će vam oni pokazati kako brzo i lako udvostručiti ili utrostručiti novac koji imate. Princip je isti, samo se mijenjaju protagonisti.

Moj je princip – ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito – provjerim jednom, dvaput, triput – jer vjerojatno i nije istinito. Svaki potez koji uključuje novac uključuje i određenu dozu rizika. Osobno više vjerujem institucijama koje dugo posluju, koje imaju dobar i provjeren rejting, koje svoje poslovanje i osnivački kapital, strategiju i planove stave transparentno na uvid svima.

Znam da zvučim dosadno, ali ako želite zakoračiti tamo gdje još nitko nije, javite mi kako je prošlo!

Moj debeli ‘lade, zašto ljudi rade?!

Neki dan mi padne na pamet tekst ove pjesme, pa mi se činilo zgodnim da malo “posudim” tekst pjesme – nadam se da se autori ne ljute 😅.

Kad spomenemo financijsku slobodu, zamišljamo neki scenarij u kojem ćemo dobiti veću svotu novaca iznenada, odjednom… I onda više nikada nećemo morati raditi, uživat ćemo negdje na savršenom instagram mjestu (zalazak sunca, pijesak, more) sa sve “četiri” u zraku…

No, koliko je takav scenarij zaista realan? Znate li vi nekoga tko je doživio tako nešto – u ovom životu?

Većina ljudi nije zadovoljna svojim poslom – i to ne samo zbog visine plaće, nego zbog čitavog niza drugih okolnosti; monotonog posla, zahtjevnih i bezosjećajnih šefova, neugodne radne sredine i sl. I ne mogu si svi priuštiti da odmah iz bilo kojeg od tih razloga daju otkaz ili promijene posao, pa tako dok rade vrte u glavi scenarije koje sam gore opisala i sanjaju o iznenadnoj promjeni.

Vjerovali ili ne postoje i neke prednosti kod uključivanja na tržište rada.

Tijekom školovanja uglavnom nemamo baš jasnu ideju što želimo raditi, ili imamo neku nejasnu sliku kako će izgledati naš život i posao nakon završenog školovanja. Tek kad počnemo raditi, stvari se iskristaliziraju – kroz praksu dođemo do toga što nam se sviđa, što želimo a što ne.

Često puta se mladi ljudi deprimiraju nakon što se uključe na tržište rada, jer se ono što su zamišljali i stvarnost ne poklapaju. Imala sam i ja tu fazu na početku svog radnog puta – pa razumijem.

Druga prednost, barem u mojim očima, je proširivanje kruga poznanika, pa čak i prijatelja. Naravno da svi imamo krug prijatelja i poznanika koje smo stekli kroz djetinjstvo i školovanje, ali lijepo je i proširiti taj krug. Svakako se dobro “umrežiti”. Ne samo što ćemo obogatiti svoja iskustva i proširiti horizonte, već vas novo stvoreni krug prijatelja može dovesti i do boljeg posla. To nije mit, događa se to!

No, da se vratimo na pitanje iz naslova; zašto ljudi rade?

Prvenstveno zato što se bez novaca u današnje doba ne može živjeti.

Dakle trebate izvor sredstava da možete financirati svoj život, ali nemojte pritom zaboraviti da je vaša zarada ujedno i vaš najbolji alat za stvaranje osobnog bogatstva.

Pisala sam već o tome u nekim prethodnim postovima npr. u Štedljivost kao osobni odabir😕💳 i Zašto je dobro stvoriti osobno bogatstvo; čemu služi novac? 🤔.

Bez obzira na to što vam neki “gurui” pokušavaju prenijeti preko društvenih mreža, većina ljudi koja raspolaže pristojnom imovinom, nije do nje došla iznenada, preko noći, već discipliniranim i razumnim upravljanjem svojim financijama. Date li velike količine novaca nekome tko uopće ne razmišlja o tome kako raspolagati s novcem, znate što će se dogoditi. Čuli ste sigurno priče o ljudima koji su iznenada dobili neke veće iznose i za koju godinu bankrotirali.

Zato ponekad stisnite zube kad idete na taj posao koji vam i nije….baš.

I sjetite se zašto radite i budite sigurni da niti takva situacija na poslu neće vječno trajati. Postoji uostalom i mogućnost promjene posla.

I napravite plan za svoj novac – kako potrošiti manje od onoga što zaradite i kako uštedjeti razliku. Slobodno počnite i s malim uštedama jer znate kako kažu; Put od tisuću milja počinje prvim korakom.

Ako vam nedostaje motivacije bilo za štednju ili upravljanje svojim financijama možete pročitati i moj post; Keep calm i nastavi štedjeti!😎

Pridružite mi se u jednom danu; ideje i savjeti za štednju💰

Dođe ožujak, došla poskupljenja! I dok sve cijene nezaustavljivo rastu, prihodi većine nas nekim čudom “stoje na mjestu”, tj. ne prate rast tih cijena.

Kupovna moć nam se opasno smanjuje, pa moramo pronaći nove i kreativne načine kako uštedjeti novac na dnevnoj bazi.

I onda razmišljam o svojoj potrošnji u nekom prosječnom danu, pa vas pozivam da mi se pridružite, vidite gdje i kako štedim, pa možda i sami dobijete inspiraciju 🙂.

Prije posla sam kupovala Coffe to go za početak dana. Sad skuham kavu doma i ponesem ju (ako stignem i ako sam raspoložena naravno). Kako na poslu imamo aparat za vodu, često dan započnem i šalicom čaja. Mislim, nemojte me krivo shvatiti, odem ja na kavu u kafiće, ali samim prorjeđivanjem tih odlazaka, kroz mjesec dana se potroši manje.

Ujutro tijekom spremanja za posao, naravno da posegnem za kozmetikom. U zadnje vrijeme kupujem manje kozmetičkih proizvoda, po principu – potroši pa nadopuni. Koncentriram se prije svega na stvari koje zaista i trošim, makar i malo više potrošim na njih u startu.

Za vrijeme pauze ne posežem za dostavom; iako se cijene dostavljenog gableca kreću od 5 do 10,00 eura, i čak ako to ne izgleda tako puno, tijekom mjeseca to ispadne popriličan iznos. Ako ništa ne ponesem od kuće (voće, ostaci od jučer), opcija mi je ipak odlazak u obližnju trgovinu.

Trudim se da uvijek imam u hladnjaku ili zamrzivaču nešto od čega mogu skuhati ručak ili večeru. Kad idem u trgovinu napravim popis i to na mobitelu, koji tako i tako većinu vremena nosim uz sebe. Za svakodnevnu nabavu izaberem ili diskontne trgovine ili gledam akcije u trgovinama u kojima najčešće kupujem. Pritom mi je bitno da su mi trgovine u koje idem što bliže mjestu gdje stanujem, jer treba voditi računa i o trošku goriva.

Kad god se sjetim ponesem platnenu ili neku drugu višekratnu vrećicu; tako ne plaćam plastične vrećice i usput imam čistu savjest jer čuvam okoliš 🙂 .

Ponestane li mi ideja za kuhanje – naravno da potražim neki recept. No, više ne kupujem kuharice, što sam ranije često radila, već kad već plaćam pretplatu za Internet, potražim neki novi ili stari recept na društvenim mrežama. Skuham često i više nego što nam treba, kad već trošim vrijeme i energiju, pa nam ostaci budu za sljedeći dan ili ih jednostavno zamrznem.

Zaista volim filmove, ali odlasci u kino nekako su se prorijedili uz porast cijena karata i svih popratnih sadržaja (grickalice, sokovi & Co.). Odlaske u kino čuvam za neke filmove koji su svakako bolji na velikom platnu i za izlaske s prijateljima. Za sve ostalo dobro posluže i razni streaming servisi – neću sad niti jedan reklamirati, ali znate na koje mislim. Dobra je stvar i što korištenje pretplate na Internet streaming uslugu možete podijeliti s drugim članovima obitelji – barem zasada – tj. vas više može koristiti tu uslugu uz jednu pretplatu.

Nadam se da ste dobili neke ideje koje možete primijeniti u svakodnevnici.

Naravno da ne izgleda svaki moj dan kao što sam gore opisala, ali pokušala sam malo osvijestiti gdje se sve i kako može štedjeti u svakodnevnici. Ne možemo uvijek očekivati da dobijemo na lotu, pa da onda stavimo novac na štednju, već se treba svjesno odlučiti štedjeti na manjim stvarima zbog ostvarivanja većih planova.

Ako imate i vi neke prijedloge ili ideje slobodno ih podijelite u komentarima.

Za šaku eura ili muke s kovanicama 💰🤠

Nakupilo se plastičnih boca pa ih odlučimo vratiti.

Automat broji – sve nam se čini nešto malo 0.07 eura po boci. No, ipak uspijemo umanjiti račun u dućanu zbog povrata boca.

Imate li i vi osjećaj da je sve nekako povoljno, euro tu, euro tam, ali 20 eura ode dok se niste niti snašli. Zapravo, imam osjećaj da tih 20 eura vrijedi kao nekad 100 kuna.

Pa onda te kovanice.

Imate 2 centa? Koliko puta su vas to pitali na blagajni u zadnje vrijeme?

A vi izvadite svu hrpu “siće” iz novčanika i istresete ih na dlan. Pa ako imate sreću da vam ne trebaju naočale, kao nekima od nas, možda uspijete i “iskopati” ta 2 centa.

Ali ako ne vidite baš najbolje iznose na sitnim, najsitnijim centima, onda logično zadržavate red na blagajni, dok svi iza vas dobacuju otrovne komentare – jer zašto ne – ipak je ovo Hrvatska.

A novčanik sve teži i teži pod teretom euro kovanica.

Pa pomislite; postoji li neki bolji sistem za nošenje i sortiranje kovanica?! 🤔

Vidim da su se vratili u modu oni mali novčanici za kovanice koje BTW nisam vidjela još od osnovne škole. I čak sam došla na ideju da nabavim jedan, jer hvala Bogu koštaju samo nekih 6 ili 7 eura. Pokušala sam se i zamisliti na blagajni kako plaćam; prvo vadim novčanice iz jednog novčanika, pa onda kopam po torbi tražeći drugi novčanik s kovanicama….i već čujem one gore iz teksta kako mi spominju rodbinu, pa ipak odustajem od kupovine dodatnog novčanika.

Možda ste odlučiti štedjeti te sitne euro kovanice, možda ste već i nakupili određenu količinu i odlučili da ćete ih zamijeniti ili uplatiti na račun. I što sad?

Krenete prema bankomatima za uplatu kovanica, za koje su me iz banke uvjeravali da će biti u funkciji od 01.01.2023 Hoće li i nakon uvođenja eura raditi bankomati za uplatu kuna? i nosite svoju šaku ili dvije euro kovanica. A kad tamo… ne samo da bankomati za uplatu ne rade, već su još nalijepili papir na kojem piše nešto u stilu – niti slučajno ne ubacivati eure, uplatni bankomati prihvaćaju samo kune.🤨

I tako…odete doma pokisli, tegleći svoje ušteđene euro cente.

Kaos i zbrka gdje god se okrenete; tješim se da je to samo prijelazno razdoblje i da se treba još malo strpiti, jer iako smo dio euro zone, ovo je ipak Hrvatska.

Što vas najviše muči u vezi eura?

Alisa u Eurolandu 🤨

Imate li od početka ove godine osjećaj da ste upali u neku čudnu, fantastičnu zemlju, u kojoj još niste bili?!

Kao Alisa u zemlji čudesa? Jedino što se naša zemlja čudesa ne zove Wonderland nego Euroland.

Kažu da stvari ne treba uzimati preozbiljno. Treba u svakodnevni život ubaciti dozu humora, jer humor je najbolje oružje protiv stresa.

Dobijem ja tako neki dan preko WhatsApp-a poruku; “Dobri ovi Euri – niti znaš koliko što košta, niti koliko imaš para 🙂 🙂 🙂 !”

Mislim da ta poruka sažima kako se osjećamo i što prolazimo ovih dana. Plaćamo neke iznose za koje ne možemo sa sigurnošću reći ništa. Niti da su veliki, niti da su mali, jer prave usporedbe zapravo još i nemamo – barem dok malo ne zapamtimo nove cijene.

Neki ljudi stalno vade svoje mobitele, preračunavaju iznose u kune, zabrinuto klimaju glavama. Da povučem paralelu s Alisom u Zemlji Čudesa – kao Bijeli Zec, koji stalno gleda na sat i zabrinuto klima glavom.

Ranije nismo uopće obraćali pažnju na kovanice – a sad? Ne samo da skačemo kad nam trgovci “zaborave” vratiti 2 ili 3 centa, već zaista gledamo kovanice eura.

S prednje strane su sve iste, ali ako okrenete poleđinu možete vidjeti koja ih je država “iskovala”. Pa tako hrvatske eurokovanice imaju na poleđini npr. kunu, Teslu (čovjeka, a ne auto), glagoljicu. Njemačke eurokovanice imaju na poleđini između ostalog Brandenburška vrata i orla. Slovenske eurokovanice prikazuju motive lipicanaca, Triglava kao i likove France Prešerna i Primoža Trubara. Na Austrijskim eurokovanicama mogu se vidjeti i Mozart, katedrala sv. Stjepana, dok su na talijanskim Botticelijeva Venera, Dante Alighieri i poznati crtež Leonarda da Vincija.

I zar se ne ponašamo sad kao djeca – gledamo te kovanice i uspoređujemo ih po principu “moje su ljepše od tvojih!”

Nakon što Alisa u svom Eurolandu proživi svoje avanture, na kraju knjige se probudi.

A što se dogodi nama u Hrvatskoj? Zaspimo u Hrvatskoj, probudimo se u Schengenu, bez kune u džepu! 😉

Budući da je to naša realnost sada, najbolje da se počnemo privikavati. A ako vas uhvati nostalgija za kunom pročitajte i Oproštaj s kunama – sitno postaje još bitnije.

Ako vam se sviđaju sadržaji na mom blogu, lajkajte, podijelite, puno mi to znači. Hvala!

Štedni izazovi za 2023

“Ima li smisla štedjeti euro cente?” – pitate se dok gledate sitniš koji su vam uzvratili u trgovini.

Moj odgovor nadam se znate; uvijek ima smisla.

Mislim, svi mi želimo imati neki ušteđeni iznos s kojim bismo mogli nešto riješiti, ili si nešto priuštiti. Bilo to vraćanje nekog duga koji nas već dulje opterećuje, bilo to ostvarenje nekog sna (npr. neko putovanje, upisivanje nekog tečaja ili sl.). I onda pomislite; “Ali ja ne štedim, nemam ništa ušteđeno, sve što primim, to i potrošim…”

Ma sve je jasno – nismo mi Hrvati nešto pretjerano imućni, no ipak… ako uvijek radite jedno te isto, a očekujete drugačije rezultate, jasno vam je da se to neće ostvariti. Ili?

Zato predlažem da malo razmislite, napravite plan gdje možete manje (po)trošiti, i kako stvoriti “višak” koji onda možete staviti na štednju.

Još 2020. sam napravila tablicu Izazov štednje 52 tjedna, koja je doduše bila namijenjena za kune, ali možete ju koristiti i za eure. Ako vas zanima, slobodno posjetite stranicu Besplatni alati – Free printables , gdje možete pronaći korisne savjete i besplatne tablice za printanje i korištenje. Nema na čemu 🙂 !

Ako me pratite malo dulje, znate da svake godine “izbacim” i neku novu ideju za štednju malih iznosa – kao što možete vidjeti i ovdje Izazovi štednje za sve visine primanja💶💲, pa je došlo vrijeme da tim tablicama dodam još neke.

Obično se izazovi štednje 52-tjedna započinju početkom godine, jer kao što vjerojatno znate godina ima 52 tjedna, ali…zapravo nije bitno kad započnete, bitno je da budete uporni i izdržite čitav izazov.

Prije nego što “skinete” tablice možda ćete se zapitati kako da vam uspije izazov štednje?

Prije svega postavite si realističan cilj. Taj pojam za svakog od nas znači nešto drugo. Ako trenutno uopće ne štedite, postavite si npr. cilj da tjedno uštedite 10 €. Ako već imate naviku štednje, možete si postaviti i ambiciozniji cilj, npr. ušteda 3000€ godišnje.

Da vas još malo motiviran za početak štednje; prednosti štednje su neiscrpne. Štednja vam može pomoći pri velikim kupnjama, pri ublažavanju monetarnog pritiska i inflacije, pri izbjegavanju dugova. Može vam pomoći u stvaranju nasljedstva ili stjecanju financijske slobode.

Krenite dakle s malim promjenama navika i dođite do većih iznosa novaca, jer štednja novca je jedna od najboljih navika koje možete usvojiti.

Izazov štednje za 2023Preuzmi

O bankama ovisi koliko dugo neće raditi kartice zbog eura

Slušam ovih dana od prijatelja i rodbine o beskonačnim redovima u bankama ispred uplatnih bankomata i šaltera, jer svi u zadnji čas žele uplatiti kune na svoje račune, koje će se 01.01.2023. lagano “prebaciti” u eure.

Svi se nadamo da će ta tranzicija biti jednostavna i brza 🤞, jedino je još problematična Stara godina, pa čak i nekoliko dana početkom siječnja.

Vjerojatno ste preko medija već čuli da je dobro opremiti se određenom količinom gotovine – za prvu ruku.

Moja banka mi je dostavila dopis kojim me upoznaje sa situacijom nedostupnosti kreditnih kartica na Silvestrovo, a onda čujem predstavnika jedne druge banke, koji daje drugačije informacije o raspoloživosti korištenja kartice njihovih klijenata 🤔.

Dakle, o raspoloživosti kartica odlučuju same banke, ovisno vjerojatno o njihovim tehničkim mogućnostima, brzini reakcije, kvaliteti pripremi za prelazak na drugu valutu i tko zna čemu sve ne…

Index je dao pregled većeg dijela banaka, pa prilažem link.

I tako smo lagano dospjeli do “kvake 22” – kune treba uplatiti na račune da bismo automatski prešli na eure. Novcima s računa nećemo moći odmah raspolagati, dakle dobro je imati nešto kuna i eura u gotovini, ali ako sad mijenjamo kune u eure platit ćemo više nego da pričekamo službenu zamjenu 😅

Ipak, želim vam što manje nerviranja, a što više veselja ovog Silvestrova!

https://www.index.hr/shopping/clanak/koliko-dugo-nece-raditi-kartice-zbog-prelaska-na-euro-evo-pregleda-po-bankama/2424582.aspx

Hoće li i nakon uvođenja eura raditi bankomati za uplatu kuna?

“Bila sam u banci neki dan..” priča mi prijateljica “i čekala dosta dugo na šalter, da uplatim one sitne kune na račun. Na šalteru ti sad imaju neki aparat…samo ubace kune i….”

I to me zapravo zamislilo. Iako će se još jedan dulji period moći mijenjati i novčanice i kovanice kuna, hoće li bankomati za uplatu kuna uopće prihvaćati kune nakon službenog ulaska u Eurozonu, tj. nakon 31.12.2022.

I pošaljem ja svojoj banci upit u vezi toga. Pretpostavljam da će većina banaka koristiti slični model, pa prenosim dio odgovora moje banke;

“Poštovana gospođo,

nastavno na Vašu e-mail poruku od 19. prosinca 2022. godine želimo Vas obavijestiti kako uređaji za uplatu kovanog novca nakon 1. siječnja 2023. godine više neće primati kune.

Provesti će se prilagodbe uređaja nakon čega će uređaji primati samo kovanica eura. 

S obzirom na okolnost uvođenja eura klijenti sve više iskazuju interes i koriste mogućnost uplate kovanog novca na navedenim uređajima, stoga zbog sve većeg opterećenja uređaja za uplatu kovanog novca, nažalost dolazi do kvarova ili prebrzog punjenja uslijed čega je potrebno i često pražnjenje uređaja, te nadležne službe nastoje poteškoću otkloniti u najkraćem mogućem roku odnosno omogućiti potpunu funkcionalnost kovaničara.

Dodatno Vas želimo obavijestiti da uplatu kovanog novca možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Banke, pri tome Vas molimo da kovani novac bude sortiran te priložena specifikacija apoenske strukture novca.

Zahvaljujemo na razumijevanju.“

Dakle, sve je jasno.

Želite li koristiti uslugu uplatnih bankomata, požurite, ali nemojte se čuditi ako ne funkcioniraju 😅.

Ako ćete uplaćivati kune u bankama na svoj račun koji imate otvoren u nekoj banci – morat ćete sortirati kune po vrijednosti i onda ih donijeti na šalter. Slično kao i u FINI (vidi Štedite kovanice – Kako i gdje ih zamijeniti?💰).

I eto, tako još moramo zajedno prebroditi stres prijelaza na bankomate koje će isplaćivati eure, bankomate koji uopće neće raditi, privremeni prekid rada kartica (u noći od 31.12. 2022 do 01.01.2023.) i svašta nešto… Dakle, ako negdje dočekujete Novu godinu, oslonite se ipak na gotovinu.

Za lakšu orijentaciju pregled aktivnih bankomata možete pogledati na https://bankomati.hub.hr

Želim vam ipak da u Eurozonu uđete uz što manje stresa, bez panike, jer sve će biti dobro!

I naravno ako vam se sviđaju sadržaji na ovom blogu, pretplatite se da budete u tijeku, jer kuna ili euro, osobne financije i štednja će uvijek biti ovdje!

EURO u Hrvata – hoćemo li moći i dalje štedjeti?💶

Kako se približava uvođenje EUR-a, primjećujem sve veću zabrinutost ljudi oko sebe kako će se nova valuta odraziti na naš svakodnevni život.

Možda ste pomislili; tako i tako cijene kvadrata stanova, pa čak i automobila već odavno izražavamo u EUR-ima, pa neće biti neke velike promjene.

Nema potrebe da sad ističem kako će se sve što je uplaćeno u bankama automatski preračunati po fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna, jer o tome ste sigurno već čitali, dobili obavijest od svojih banaka, a vjerojatno i zapamtili taj tečaj iz dvojnog iskazivanja cijena od rujna ove godine.

No, ono o čemu se rijetko piše, a čega je puno Hrvata svjesno, je da ulazimo u Eurozonu s visokim javnim pa i privatnim dugom. Tek sada ćemo osvijestiti koliko smo siromašni u odnosu na druge države EU.

Sve što je donedavno bilo četveroznamenkasto i davalo nam nekakav privid blagostanja, sad će postati troznamenkasto, pa kad npr. umirovljenicima sjedne “fenomenalna” mirovina od 250 EUR-a, u zemlji gdje je prosječna cijena jednog kvadrata stana deset puta veća od te mirovine, gdje će im biti kraj?!

U svakodnevnom životu bit će raznoraznih manjih i većih izazova.

Evo tako mi neki dan sjedimo na kavi za vrijeme pauze, gdje obično ostavimo par kuna konobaru. I naravno zaključimo da ako nastavimo s takvom praksom i ostavimo nekoliko EUR-a to može doći i do nekih 20-tak kuna. To bi konobaru naravno uljepšalo dane, ali nama bi odlazak na kavu učinilo neodrživim.

Hoćemo li preračunavati EUR-e u kune?

Sigurna sam da u prvo vrijeme i hoćemo, a bilo bi i preporučljivo da to radimo, jer iznos naših primanja se neće nužno povećati (barem ne u neko dogledno vrijeme), pa je dobro upravljati svojim novcem oprezno, tj. kao i do sada.

Pa, iako npr. 35 EUR-a ne zvuči puno, ako ih prebacimo u kune, to je skoro 264 kuna – a biste li taj iznos baš olako potrošili?!

Sad si vi mislite – tko će nositi kalkulator stalno sa sobom i tipkati i preračunavati….

Da pojednostavimo zato; pomnožite EUR-e s 10, pa ćete imati barem neki okvirni iznos koliko bi vas nešto koštalo u kunama.

Budući da sam imala tu priliku u životu proći nekoliko promjena valuta, a da nisam promijenila državu, znam da će se s vremenom i ta potreba ili navika lagano izgubiti.

Naravno da će i štednja i EUR-i biti jedan od izazova. Ako ste počeli štedjeti, što se zaista nadam da jeste, tek ste navikli odvajati mjesečno toliko i toliko kuna, a sad morate razmišljati koliko je to EUR-a.

Da i tu malo pojednostavimo stvari – umjesto da svaki put posežete za kalkulatorima, možda da počnete razmišljati u postotcima. Koliko ste postotaka, bilo to 1% ili 15%, odvajali u kunama, sad taj postotak jednostavno primijenite na zarađene EUR-e. Jer postotak ostaje isti.

Ako se osjećate da vam je svega previše; i informacija i inflacije i briga oko EUR-a – možete malo i pauzirati sa štednjom, ali moja je preporuka da zadržite dobru naviku – radi sebe i svog mira.

Za kraj samo jedan fun fact; ako ovu Novu godinu dočekate negdje van kuće, nakon ponoći možete platiti kunama, a konobar vam može ostatak uzvratiti u EUR-ima (naravno ako ih osigura dovoljno) 🙂 .

Pa gdje toga još ima?

Za ovaj post toliko, a nekako uvjerena sam da ćemo se na ovu temu još koji put vratiti, jer EURO je ovdje da ostane jer priključivanje zoni Eura je trajnog karaktera i nema svojevoljnog istupanja.

Dolje sam još priložila i poveznicu na link kako provjeriti imate li valjane novčanice EUR-a, budući da su u optjecaju dvije serije euronovčanica i obje su valjane.

Click to access Jednostavna-provjera.pdf

Za početak oboružajte se strpljenjem i nastavite štedjeti!