I tako muž i ja prije dvije godine odlučimo štedjeti za neke kratkoročne ciljeve i krenemo u potragu za bankom koja nudi najbolje kamate, koja ne zaračunava vođenje štednog računa – kako ne bismo još gubili novac plaćajući razne naknade za vođenje računa – a tražimo i banku u kojoj možemo i sami vidjeti stanje na štednom računu.

Možda vam ovi zahtjevi ne zvuče previše komplicirani, ali smo se preznojili dok smo obilazili banke i pokušavali naći što želimo. Na kraju smo, silom prilika, odbacili neke od svojih zahtjeva, i odabrali oročenu štednju uz vrtoglavih 0,05% kamata godišnje uz mogućnost dodatnih uplata, tzv. otvorenu štednju.

I dođem ja tako nakon godinu dana podići ušteđeni iznos jer nam je zatrebao i ljubazna bankarica mi obračuna “zarađenu” kamatu – 1,82 kn za godinu dana oročene štednje uz 10% premije na kamatu. Žena kod isplate mi zaokruži iznos i isplati kamatu od, brojkom i slovima, 2,00 kn. 🤨

Gdje su ona dobra vremena (i ne tako davna) kad se za štednju moglo dobiti i 2 % kamata godišnje? Dječja štednja je išla i do 4% kamata. Danas je umjetnost pronaći štednju, bilo po viđenju ili oročenu, koja daje kamate veće od 0,05% godišnje, a ako i slučajno naletite na reklame tipa – godišnja kamata 0,70% i malo ih pobliže proučite brzo ćete utvrditi da postoji tu niz uvjeta (dulji rok štednje, viši iznos koji se uplaćuje na štednju itd. itd.).

I da, kamate na štednju su samo dio jednadžbe kad govorimo o vrijednosti novca, drugi dio je porast troškova i rast cijena u nekom periodu. Realna vrijednost novca je njegova kupovna moć koja pokazuje koliko stvari ili usluga možemo kupiti za novac. Znači ako je godišnja inflacija recimo 2%, a najbolja kamata na štednju 0,05% onda smo zapravo u minusu.

Znači li to da štednju treba odbaciti kao stari Gameboy? Je li ju pregazilo vrijeme? Pa, jasno vam je da s tim instrumentima vaš novac sigurno neće rasti, ali….takve vrste štednje mogu vam pomoći ako trebate negdje “spremiti” novac koji ćete trebati u bliskoj budućnosti – u recimo sljedećih godinu do dvije. Recimo da vam novac zatreba za hitne situacije ili za neku veću kupovinu. I ne zaboravimo da ipak država jamči za tako ušteđena sredstva, pa je bolje nego da ih držite u čarapi, jer nikad se ne zna…

No, što ako očekujete da vam novac ne izgubi na vrijednosti, ili planirate štednju na srednji ili dulji rok? Realnost je da će bolji povrat na vaš novac uključivati i neku vrstu rizika.

I tu ne mislim na razne špekulacije ili na klađenje na kripto valute, već na rizike vezane uz umjereno konzervativna ulaganja. Tu spadaju razni investicijski fondovi, pa čak i mirovinske štednje. Povrat je obično 4-5% godišnje, što i ne zvuči ludo, ali barem pobjeđuje inflaciju. Takva ulaganja u kratkom periodu mogu vam donijeti i gubitke, ali su zato napravljena za dulje periode štednje.

Što vi mislite o klasičnoj štednji?

Želite li uštedjeti na bankovnim naknadama za vođenje računa? Pridružite se meni i više od 15 milijuna korisnika koji obožavaju ovu aplikaciju za digitalno bankarstvo. Prijavite se putem moje veze u nastavku i pogledajte jednokratne virtualne kartice za sigurnu kupnju: https://revolut.com/referral/zeljkaycra!NOV1AR