Niti potrošačima, niti prodavateljima, niti bankama, niti vlasnicima ugostiteljskih objekata..jednostavno nikome!
Plaćam račun u dućanu i kaže prodavačica “Dvanaest Eura i dvadeset centi!”. Zbunjeno gledam nju, gledam polupraznu vrećicu, pokušavam prebrojati eure u novčaniku…S jedne strane ne zvuči mi puno, ali opet s čim usporediti…
Imate li i vi takvih problema ili vam je ovaj prelazak na euro ništa posebno? Preračunavate li još u glavi svaki iznos u eurima u sada već nepostojeću valutu kune. Kunu koju smo koristili gotovo 30 godina.
I sada kad čujem da će “povučene” kune usitniti i koristiti kao građevinski materijal uhvati me neki čudan osjećaj – neka nostalgija. I sjetim se njemačkog filma “Goodbye Lenin” koji tematizira nestanak jedne države – koji razumijemo mi koji smo rođeni i živjeli u državama kojih više nema, koji smo koristili valute koje više ne postoje.
“Sjela tugica!” prokomentirala je meni bliska osoba nakon što je primila prvu plaću u eurima. Koliko nas će to pomisliti kad stignu plaće ili mirovine u eurima. I kako se sad nositi sa svim tim promjenama i s našim “tugicama”?
Predlažem da si damo vremena da se priviknemo na novonastalu situaciju. Ne treba odustati od planiranja troškova, jer život ide dalje.
Moram priznati da se i sama još borim s planiranjem troškova, jer su mi u glavi još uvijek kune. Koliko smo trošili za hranu, kolike su nam bile režije, koliko sam odvajala za štednju.
I sad mislim…umjesto da svaki put preračunavam, pokušat ću se koncentrirat na postotke, jer 15% od prihoda je uvijek isto radilo se o kunama ili eurima.
Zašto sam napisala da je sitno još bitnije? Nekako smo imali naviku ignorirati ili uopće ne doživljavati iznose od 1, 2 ili 5 lipa. Ali jedan cent nije jedna lipa, tako da ćemo morati, htjeli-ne-htjeli, promijeniti i način razmišljanja, jer s obzirom da smo već u startu “izgubili” poneku decimalu, ne želimo nastavljati s gubicima.
Nadam se da vas ovaj post neće deprimirati, nije mi to bila namjera. Svi se moramo prilagoditi na promjenu, ali zadržimo dobru naviku razmišljanja o troškovima, naviku štednje, jer imam osjećaj da će nam svima trebati.
Kao što sam već rekla ovaj blog nije nastao zato što sam nešto negdje pročitala o financijama. (vidi: Kako brže izaći iz dug(ov)a?😟) Netko uči na vlastitim dobrim ili lošim iskustvima, a nekome pomaže da čuje i tuđa iskustva, pa možda ne napravi iste pogreške.
Zašto onda ne podijeliti i iskustvo što se promijenilo u mom životu otkad sam osvijestila potrebu za štednjom.
I štedljiv način života ima svoje prednosti! 😉
Slabije financiram banke – znate ono kad ste u minusu do daske iz mjeseca u mjeseca i vaša izabrana banka vam još k tome naplaćuje kamate na minus (zvao se on dozvoljeni ili prešutni ili kako već ne…). Mogu reći da je moja banka prilično dobro “zarađivala” na mom minusu. I sad, kad više nisam u tom istom minusu, jadna moja banka…može si naplatiti samo naknadu za vođenje računa, a meni ostane svaki mjesec više novaca.
Ne peglam više – znate dobro na koje peglanje mislim, makar da se mene pita pravi benefit bi bio odricanje od peglanja odjeće. Zašto je to benefit? Ne trošim plaću unaprijed, već kupujem za novce koje imam. Istina, neke stvari si ne mogu priuštiti, ako ih nisam isplanirala, ali ne trpam si novi dug.
Bolje spavam – mislim, ima još hrpa stvari zbog kojim se budim noću, ali barem što se tiče financija spavam mirno. Nema više buđenja usred noći, kad sam bila svjesna da mi ujutro sjeda rata kredita, a nisam sigurna da imam dovoljno sredstava na računu. Noćna mora! Mislim da to nikome ne treba u životu.
Postala sam otpornija na reklame – neki ljudi reklame uopće ne registriraju, isključe se…blago njima! Ja nisam takav tip, pa su me reklame ne jednom navukle na kupnju nekih proizvoda koje sam upotrijebila jednom ili je ispalo da nisu očekivane kvalitete. Sad kad sam promijenila način razmišljanja o trošenju i štednji, ne dam se “navući” na reklame.
Ovo sve što sam nabrojala su zapravo posljedice moje promjene u načinu razmišljanja, a pravi benefit je to što jednostavno imam više novaca koji mogu (po)trošiti kako želim.
Poboljšala sam likvidnost, radim planove za svoje financije i umjesto kupovine “šarenih artikala” novac mogu iskoristiti za stvari i ljude koji su mi bitni u životu.
Možda ste primijetili novu stranicu na blogu Besplatni alati – Free printables, gdje možete pronaći besplatne alate i tablice za printanje pomoću kojih možete sebi postaviti neki izazov štednje (izazovite sami sebe da uštedite neki novac 🙂 ) ili jednostavno početi voditi evidenciju svojih troškova i dugova. Slobodno navratite, downloadajte i isprintajte!
Advent u Zagrebu (ako se to tako može nazvati ove krizne i štedne godine)!
Turisti iz Austrije u posjetu Zagrebu ipak zadovoljni, jer mogu prošetati gradom – nema lockdown-a, u gradu uobičajene gužve, ljudi bez maski na cesti, slikaju se selfiji, pije se kava, vino, sve izgleda normalno.
Meni malo neugodno jer im, zbog mjera štednje u mom gradu, nemam što za pokazati, a oni ipak zadovoljni, jer za njih bolje nego doma 🙂 .
I tako sjednemo mi vani – na kuhano vino, na grijanu terasu i razgovor krene uz puno zamuckivanja jer ipak pričamo englesko-njemačko-tko_zna_koji_jezik….
I nakon nekoliko takvih rundi, dođemo i do pitanja financija, što i nije baš česta tema u društvu… I pričaju oni o iznosima socijalne pomoći u Austriji, o kojima mi možemo samo sanjati. I onda kažu onak’ zabrinuto – “Ali tko može živjeti od 1.000,00 EUR-a mjesečno? – Može li se preživjeti s tim u Hrvatskoj?” i pogledaju me polu-zabrinuto.
I što da im ja sad kažem – može se i mora.
Prosječna plaća u Hrvatskoj je prema DZS u listopadu bila 7.175,00 kn, a znamo koliko je 1.000,00 EUR-a po srednjem tečaju. I nije to niti najmanja plaća.
I onda, ako imamo tako ograničena sredstva na raspolaganju, znači li to da uopće ne možemo niti preživjeti. Umjesto komentara samo kratko; prema podacima HNB-a tijekom pandemijskih godina štednja Hrvata se još i povećala i tu govorimo o milijardama kuna.
Bravo! 🏆
A da ne odustanete od štednje, da vam štednja i dalje bude zanimljiva, a opet da ju možete provesti, predstavljam dva nova izazova štednje za 2022. uz koje prilažem i tablice za praćenje ušteđenog.
Uštedi 30 kuna svaki tjedan – kao što znamo godina ima 52 tjedna, tako da ako svaki tjedan uštedite 30 kuna na kraju godine skupit ćete 1.560,00 kuna. Možete ta sredstva upotrijebiti za povrat dugova, za stvaranje hitnog fonda, za vaše osobne ciljeve… Naravno da si možete i prilagoditi tablicu prema mogućnostima i potrebama, ali ovo je moj prijedlog 🙂 .
Uštedi 1000 kuna za 30 dana – drugi prijedlog je da u “kasicu” odvajate manje iznose (najveći je 55 kuna) u periodu od 30 dana – bilo to 30 dana za redom ili kako već možete. Druga tablica navodi iznose koje možete stavljati na stranu i zamišljena je za bojanje ušteđenih iznosa. Kad su svi obojani (ili prekriženi) znači da bi trebali imati ušteđenih 1000 kuna.
Za još ideja o štednji malih iznosa, pogledajte moje Besplatne alate #besplatnialati, gdje ćete naći inspiraciju i tablice pomoću kojih ćete lakše pratiti svoju štednju.
Ako vam se sviđaju moje ideje i ako želite još izazova za štednju napišite mi u komentarima.
Želite li smanjiti bankovne troškove, štedjeti na zasebnom računu ili ulagati male iznose, kupujući dijelove dionica? Zatražite Revolut karticu i pridružite se meni i više od 15 milijuna korisnika koji obožavaju ovu aplikaciju za digitalno bankarstvo. Prijavite se putem moje veze u nastavku i pogledajte jednokratne virtualne kartice za sigurnu kupnju: https://revolut.com/referral/zeljkaycra!NOV1AR
I evo, malo po malo došli smo do kraja mjeseca u kojem smo se koncentrirali na dugove; kako nastaju, kako se početi obračunavati s njima i sve ostalo što bi vas moglo zanimati u vezi s dugovima. Ako još niste možete postove o dugovima pogledati na mom blogu; Dug (ni)je dobar drug?! 🤨 i Kako brže izaći iz dug(ov)a?😟
Na kraju ove nepopularne trilogije sam odlučila staviti tablice koje možete koristiti za popisivanje svojih dugova – a naravno možete baciti pogled i na ostale besplatne alate, možda nađete nešto što bi vam moglo biti korisno za sređivanje vaših financija.
Kako vam mogu pomoći tablice u prilogu? Na prvoj stranici možete popisati sve dugove kojih se sjetite😅. Umjesto nula upisujete svoje brojke i sve se automatski zbraja.
Druga je tablica više za motivaciju i praćenje pomaka u otplati dugova. Kad tad će vam zatrebati.
Izuzetno je bitno ostati motiviran, zato je dobro pratiti napredak u povratu duga. Kad vidite da se iznos ukupnog duga smanjuje iz mjeseca u mjesec, vjerujte mi – motivacija će se pojačati!
Ne jednom sam, čitajući savjete o uštede, naišla na one tipa “skuhajte i ponesite kavu od kuće i obogatit ćete se…” 😕
A je li to zaista tako? Prije svega ovisi o tome koliko trošite na odlaske na kavu s prijateljima ili kolegama. Kad bi trošak odlazaka na kavu iznosio 40% ili 50% vašeg mjesečnog budžeta, onda bi neodlascima na kave zaista uštedjeli dovoljno za poboljšanje svoje financijske situacije. Ali, znamo da to nije tako!
Najveći udio troškova odlazi na stanovanje, hranu, prijevoz i možda odjeću. A odlaske na kavu bih smjestila u kategoriju “sitna zadovoljstva”. Nisam ja toliko luda za kavom, kako možda ispada po ovom uvodu, meni je to više prilika za druženje, a pretpostavljam i mnogima od vas.
Neki dan sam tako “nabasala” na novi projekt Tonija Miluna i na kratak video, zapravo razgovor s mlađim čovjekom o načinu na koji on štedi; https://www.youtube.com/watch?v=71zE-TenC8Q
Možda niste čuli za Tonija Miluna, predavača matematike i statistike na Algebri, ali ste možda primijetili simpatičnog voditelja emisije “Financijalac”. On ne samo što pokušava, i nadam se uspijeva, objasniti srednjoškolcima matematiku na jednostavan način, već pokušava podići i razinu financijske pismenosti. Pa naravno ako znamo da se radi o profesoru s PMF-a koji je za postdiplomski studij odabrao Ekonomiju.
E, pa da se vratimo na i malo prokomentiramo kratki filmić “Kako uštedjeti pola plaće svaki mjesec?”
U njemu Toni zapravo razgovara s mladim čovjekom na početku karijere, koji ima neredovita primanja, živi kao podstanar, putuje biciklom na posao i naravno jede se i oblači – sve za pola svoje plaće. I pritom se ne odriče odlazaka na kavu s prijateljima 🙂 .
Zvuči malo na tragu onoga o čemu sam pisala u postu Postoji li veza između brkova i pokreta F.I.R.E.?,gdje je Mr. Mustache u periodu od nekih 10-tak godina ostvario svoju financijsku nezavisnost zahvaljujući štedljivosti i ulaganju.
Znam…niste svi koji čitate ovaj blog samci, bez djece ili studenti koji žive blizu centra…..
Ipak, mislim da je korisno pogledati video da dobijete ideju odakle i kako početi ozbiljnije štedjeti. Znači, ako uštedite na stanovanju (živite u svojoj nekretnini ili imate sustanare kad plaćate najam), ako ne trošite previše na hranu (pronaći ćete puno ideja na ovom blogu npr. Kako nam planiranje obroka štedi novac?), ako uspijete umanjiti troškove za prijevoz i racionalno kupujete odjeću sigurno će se novac za štednju i ulaganje pojaviti. A ako imate dugove, pričekajte sljedeće postove, kad ćemo više o dugovima i kreditima 🙂 .
I još nešto sam primijetila u videu – mladiću štednja ne pada teško, jer ima jasan cilj pred sobom – skupiti dovoljno novaca za željena putovanja!
Možda je vaš cilj nešto drugo, ali bitno je imati cilj, jer iz jasno definiranog cilja dolazi i motivacija.
Raspjevani i rasplesani službenici koji preskaču šaltere, super heroji s kockicama na trikou, bankovni službenici koji sjede s kacigama na glavi u uredu da im kamate na padnu na glavu, junaci koji jašu jednoroge… Zvuči kao da sam se posvađala s mozgom?
Ali ne – sve su to prizori koje smo imali prilike vidjeti u reklamama – i ne tako davno. U reklamama kojima banke promoviraju svoje proizvode. A koji su to proizvodi banke – evo npr. krediti, štednja, kartice… Ako niste znali sve su to bankovni proizvodi na kojima banke zarađuju od građana koji ih koriste.
Možemo li u svom životu bez banaka? Teško! U nekom periodu svog odraslog života trebat ćete se odlučiti za neku banku, ako ništa drugo da preko nje primate plaću. Pa zašto se banke moraju reklamirati? Trenutno ih u Hrvatskoj ima 20-tak, a koliko biste ih vi mogli nabrojati? Osim toga, svaki put kad banka “lansira” novi proizvod – treba ga i predstaviti naravno – tako smo dobili prvo Internet bankarstva, pa mobilna bankarstva, i hrpu drugih proizvoda.
No, vratimo se mi na reklame.
Ako se radi o reklamnoj kampanji, onda banka osmisli neko lice koje nosi tu reklamu – pa je tu bilo svega; gore navedenih super heroja, pa nekog smotanog tipa kojemu se pridružila poznatija estradna ličnost…. Moram priznati da mi je ovaj zadnji bio vrlo zabavan, gledljiv i duhovit – volim određenu dozu samo-ironije u takvim reklamama, a lik Andrije je upravo to postigao.
Po meni, jedna od boljih kampanja je bila i sa “ljubiteljicom banke” koju ogovaraju u frizerskim salonima, koja izaziva opću konsternaciju u kafiću kad izjavi da je zadovoljna svojom bankom. Ovdje su kreatori reklame lukavo odigrali na kartu hrvatskog mentaliteta i naše potrebe da stalno kukamo, žalimo se i da smo nezadovoljni pruženim uslugama 🙂 .
No, zato me nedavno zamislila jedna druga reklama – majka u brizi jer je kćer dobila ponudu za studij vani, ne zna kako bi to riješila jer jednostavno nema novaca i onda se odluči za kredit. I svi sretni… a trebaju li biti? Opet se igra na hrvatski mentalitet – naše mišljenje da obrazovanje kupuje kartu za dobar život. I svi misle da im djeca trebaju nešto “završiti”. A je li zaduživanje put do ostvarenja tog cilja? I koliko se zadužiti? Zašto banka ne bi ponudila neki drugi proizvod umjesto gotovinskog kredita – štednju za studij i to štednju koja bi donosila pristojne kamate.
Zamislite, u drugim državama postoje i takvi proizvodi, a ne samo krediti.
No, bez želje da kukam što živimo na području koje se tretira kao Balkan, gdje se zarađuje na ljudima i njihovim financijskim problemima, gdje im se prodaje filozofija da treba sve ostvariti odmah i bez truda, a onda plakati kad krediti stignu na naplatu i bez želje da reklamiram bilo koju banku stavljam ovaj filmić u kojem glumac Borko Perić improvizira na snimanju reklame koji me dosta nasmijao, jer ovo je ipak zabavno o financijama 🙂 .
Sviđaju ti se sadržaji na mom blogu? Pridruži se mojoj e-mail listi za inspiraciju i motivaciju za štednju i upravljanje novcem. Hvala!
Nedavno provedena anketa na ovim stranicama pokazala je na moje iznenađenje da ste dosta zainteresirani za ovu temu.
Čak 52% vas ju je stavilo ispred teme mirovine – drugi i treći stup i ispred teme ulaganja.
To ne znači da neću pisati i o drugim dvjema temama, ali krenimo redom.
Rekla bih da su programi lojalnosti win-win-situacijai za trgovce i za nas kupce.
Zašto su oni dobri za trgovce?
Lojalni potrošači će više i češće trošiti u njihovim trgovinama i vraćati se uvijek iznova po još proizvoda. Trgovci trebaju znati kako privući kupce, ali još je važnije znati i zadržati kupce, jer ako je kupac jednom obavio kupovinu koja ga je zadovoljila, to još uvijek ne znači da će i vraćati.
Znate da kad god uzimate novu karticu lojalnosti morate ispuniti formular s vašim podacima – što uključuje i broj telefona i naravno e-mail. Ti podaci služe trgovcima da si naprave bazu kupaca koje će redovno informirati o akcijama, popustima, novostima u trgovinama. Jer u današnjem svijetu prezasićenom informacijama trgovcima je ovo jednostavan i relativno povoljan način reklamiranja.
Proizvod programa lojalnosti su kartice lojalnosti koje mogu ponuditi kupcima jednu od opcija;
nagrađivanje u vidu popusta na sljedeću kupovinu,
popust na kupovinu koju trenutno obavljaju,
prikupljanje bodova, koji će potrošačima donijeti određene pogodnosti.
Naravno da mi kao kupci ne možemo koristiti sve kartice lojalnosti svih mogućih dućana, ali ako već kupujemo u trgovinama po svom izboru, zašto ne iskoristiti ponuđene pogodnosti ili dodatnu vrijednost prilikom kupovine. Moram ovdje napomenuti da imam i brojne tzv. kartice lojalnosti s kojima zaista ne znam što dobivam. Mislim da bi se trgovci kad već uvode te kartice mogli i potruditi da razrade svoj program lojalnosti da on zaista ima i smisao.
No, počnimo s konkretnim karticama ( ovo nije sponzorirano) koje koristim i koje ja smatram najkorisnijima;
MultiPlusCard od Konzuma– vrijedi u Konzumovim trgovinama, trgovinama partnera, a popusti se skupljaju i kod plaćanja Mastercard i Maestro karticama Zagrebačke banke. Ako vas zanima tko su partneri MultiPlusCard programa možete ih pronaći na stranici https://www.multipluscard.hr/partneri. Tko je koristio Konzumove kartice ranije zna da su se kvartalno dobivali kuponi ili bonovi s iznosom kuna (neka vrsta payback-a). Sad se kod svake kupovine skupljaju bonus kune, koje se odmah vide na računu, a vrijede i do godinu dana. Ako ih želite potrošiti jednostavno informirate blagajnicu da želite potrošiti kune – vrlo jednostavno.
Sličan princip koriste i DM active beauty programi BIPACard, jedino koliko ja znam oni nemaju partnere kod kojih skupljate popuste. Ali zato ima jedna lijepa stvar kod BIPACard kartice – na rođendan dobijete popust od 15% na ukupnu kupovinu 🙂 . Rođendanski popust dobijete na blagajni BIPA-e nakon što vam rođendan prođe – ne morate uopće razbijati glavu ovo toga, BIPA će vam jednostavno dati poklon kupon kad vas vidi.
Jedna napomena: Ovaj način skupljanja popusta nije brz (npr. kod zadnje kupovine u Konzumu na potrošenih 343,73 kn dobila sam bonus kuna 1,14 kn?!), ali pomaže ako više ljudi u obitelji koristi istu karticu. U svakom slučaju – kad već kupujete u dućanima s kojima ste zadovoljni, zašto ne bi dobili dio novca natrag?
Bonuse u Konzumu skupljate i korištenjem Master i Maestro ZABA kartica – Photo by Pixabay on Pexels.com
INA loyalty card – ova je kartica najnovija – mislim da se pojavila prije mjesec dana ili malo više. Za njezino korištenje potrebno je instalirati aplikaciju na vaš mobitel. Instaliranje je uz neke dječje bolesti relativno jednostavno. Čim instalirate karticu INA vam ponudi bon za besplatnu kavu i bon za popust na INA Class Plus goriva (15 lp/litri) koje prihvatite ili ne. Nude se i mogućnosti popusta na autoplin (tko ga koristi), na proizvode koji se nude na INA prodajnim mjestima (slatkiši, sokovi i sl.).
O ovoj ću kartici naravno moći napisati više kad je malo bolje isprobam – ali za početak pozdravljam ideju, jer mi se čini korisna za sve vozače koji i inače koriste usluge INA pumpi.
I sad si vi mislite – koliko to mora biti moj novčanik da potrpam sve loyalty kartice. To mi je prije i bio problem – obično bih zaboravila karticu ili bi ju tražila na blagajni i nervirala ostale u redu. I onda sam otkrila aplikaciju Stocard. Neću ići sad u neke detalje jer sam ju već spomenula u postu Može li se uštedjeti na kupovini hrane?, samo ću reći – olakšala mi je život 🙂 .
Koja je vaša najdraža loyalty kartica?
Ako vam se sviđaju ovaj i slični sadržaji, bit će mi drago da se pridružite mojoj e-mail listi i budete u tijeku s novim objavama.
Što je za vas financijska sloboda? U SAD-u postoji čitav pokret pod nazivom F.I.R.E. – Financial Independence Retire Early (ili u prijevodu Financijska nezavisnost – rano umirovljenje), koja je zapravo pokret Milenijalaca (generacije rođene nakon 80-ih godina prošlog stoljeća). Oni su vjerojatno poučeni lošim iskustvima generacija prije njih odlučili uzeti stvari u svoje ruke i sami ostvariti svoju financijsku slobodu – i iskoristiti je ili za rano umirovljenje ili za odabir posla koji će ih osobno ispunjavati, a da pri tom ne moraju brinuti o financijama.
Tko ne zamišlja ovakvu mirovinu? – Photo by Rebeca Gonçalves on Pexels.com
Ako se želite približiti tom idealu, trebate napraviti plan – plan štednje, po mogućnosti i plan ulaganja, kako bi povećali svoj kapital i došli do željenog cilja. Da vidimo koje brojke su vam bitne pri tome:
Vaše osobno neto bogatstvo – Neki od vas su možda čuli za taj pojam, a za one koji ne znaju o čemu se radi; to je ukratko presjek vašeg trenutnog stanja imovine i dugova. Dakle, neto vrijednost vaše imovine dobijete nakon što popišete svu svoju imovinu i od nje odbijete sve svoje dugove. Pod imovinu spadaju nekretnine (da čak i ona 3/245 zemljišta od pradjeda), automobili (ukoliko ih možete prodati na tržištu), namještaj, ušteđevina, itd. Neto vrijednost nije nešto uklesano u kamenu – ako ste trenutno u minusu, tj. ako vaši dugovi prelaze vrijednost vaše imovine – to ne znači da kroz određeni vremenski period ne možete preokrenuti situaciju. A to je upravo ono što želite – povećati neto vrijednost svoje imovine.
Višak u mjesečnom budžetu – Znam, već vam je dosta pričanja o budžetu, ali kako ćete znati koliko trošite i na što trošite ako ne napravite budžet. On vam daje neka ograničenja, ali daje vam i slobodu da odlučite na što ćete potrošiti eventualni višak koji se pojavi. Nemojte se obeshrabriti ako kod prvog budžeta ne pronađete višak. To je isto kao i neto vrijednost – treba raditi na tome da se višak “pojavi”. Ako želite štedjeti, onda treba napraviti neku verziju “ogoljelog” budžeta – gdje ćete unijeti sve fiksne troškove, potrebe, a izostaviti neke stavke koje se odnose na lifestyle. Možda se tu već pojavi višak. Ako ne – pogledajte gdje bi se dalo uštedjeti na fiksnim troškovima ili potrebama. Evo nekih prijedloga;Gdje pronaći novac za štednju – fiksni troškovi.
Idealni prihod – novaca nikad dosta naravno – ali jeste li se ikad zapitali koliko bi vam trebalo za život kakav želite ili štednju koju trebate? Usporedite to sa sadašnjim primanjima i razmislite; ako više ne možete i nemate gdje rezati troškove, pokušajte povećati prihode. Možda je to u trenutku u kojem se nalazimo lakše reći nego ostvariti, ali treba biti proaktivan. Svakako prije razmišljanja o velikoj promjeni razmislite i o tome što ona sa sobom povlači. Idealan posao i super zarada vjerojatno će tražiti više vašeg vremena, pa svakako uzmite i taj element u obzir kod donošenja odluke.
Datum za ostvarivanje financijske neovisnosti – Ako želite ostvariti financijsku neovisnost, osigurati se za budućnost, a ne prepustiti sve slučaju, počnite planirati. Nemojte odgađati, jer što ranije krenete sa štednjom, za štednju ćete morati odvajati manje iznose, a vrijeme je moćan saveznik ako ga dobro iskoristite. Evo samo jedna mala usporedba – želite uštedjeti npr. 30.000,00 EUR-a – ako taj iznos pokušate uštedjeti kroz 10 godina mjesečno bi trebalo odvajati 250 EUR-a, a ako krenete recimo 7 godina ranije, odvajati ćete mjesečno 147 EUR-a.
Vrijeme je saveznik u stvaranju bogatstva – Photo by Karolina Grabowska on Pexels.com
Nadam se da će vas ovaj post potaknuti na drugačije razmišljanje o financijama i stvaranje drugačijih navika.
Osobno bogatstvo ili barem financijsko blagostanje ne dolaze sami od sebe, ako želite, morat ćete sami izgraditi svoj put do financijske slobode. I nikada nije kasno započeti – bitno je imati cilj i kako vaš cilj ne bi ostao samo san, krenite u akciju!
Samo hrabro i štedno!
Processing…
Success! You're on the list.
Whoops! There was an error and we couldn't process your subscription. Please reload the page and try again.
Ovaj je post nastao prije više od godinu dana – točnije u travnju 2020. I mislila sam da ga više neće nitko niti gledati niti imati potrebe otvarati.
Jer Covid-19 pandemija neće trajati toliko dugo.
Mislila sam ja 2020.
I užasno su me nervirali raznorazni “prognostičari” koji su najavljivali da će se korona protegnuti kroz čitavu 2021. a možda i dulje.
I evo nas sad ovdje – ne možemo ući u firmu, pojaviti se na poslu bez nekakve potvrde ili testa ili tko zna čega ne…
A radim u firmi u kojoj isplata plaća ne bi trebala biti problem, ali kao što je netko rekao na ulazu jučer; “Tek nas jedna plaća dijeli od granice siromaštva..”
Još čujemo da je stopa inflacije kod nas, pa i svijetu u sve većem porastu. A ne treba nam to nitko niti reći, odemo u trgovinu po namirnice ili neke osnovne higijenske potrepštine i samo “zatiltamo” kad nam iskoči cijena na blagajni.
Mislim da je sad prije svega bitno – a to sam savjetovala i u originalnom postu da se koncentriramo na osnovno – hranu, smještaj, prijevoz i režije. Nažalost u ovom trenutku nitko ne može procijeniti koliko će sve ovo trajati, pa nije vrijeme za neke “egzibicije”.
Ako ste stvorili neke financijske zalihe, sjetite se da ovo jest krizna situacija. Krizna je ako ostanete bez posla, bez nekog izvora prihoda u obitelji – i za to služi krizni fond.
Ono što sam tada rekla, ponovit ću i ovdje – nemojte se bojati! Na neke stvari ne možete utjecati, a strah vam niti može pomoći, niti će išta promijeniti na bolje. Nažalost, neke grane gospodarstva će ovo pogoditi jako i teško da će se oporaviti, ali bit će uvijek onih koji će zapošljavati i plaćati.
Čuvajte sebe, jer tko će to učiniti umjesto vas?! Na ovim prostorima prošli smo ne tako davno i gore situacije, pa ja vjerujem da ćemo prebroditi i ovu.
Nemojte paničariti – dizati uložene novce (osim naravno ako vam trebaju za golo preživljavanje), prodavati nekretnine ili pokretnine budzašto. To je kao da iskačete iz jurećeg vlaka. Neće biti dobro.
Radije se strpite, pričekajte da vlak stane i onda mirno odlučite što i kako dalje.
Žao mi je što ponovno čitate ovakve postove, što se ne bavite nečim veselijim, ali mene jedna stvar tješi – znamo mi Hrvati i nešto drugo nego samo navijati za svoju reprezentaciju.
Štedimo 