Za šaku eura ili muke s kovanicama 💰🤠

Nakupilo se plastičnih boca pa ih odlučimo vratiti.

Automat broji – sve nam se čini nešto malo 0.07 eura po boci. No, ipak uspijemo umanjiti račun u dućanu zbog povrata boca.

Imate li i vi osjećaj da je sve nekako povoljno, euro tu, euro tam, ali 20 eura ode dok se niste niti snašli. Zapravo, imam osjećaj da tih 20 eura vrijedi kao nekad 100 kuna.

Pa onda te kovanice.

Imate 2 centa? Koliko puta su vas to pitali na blagajni u zadnje vrijeme?

A vi izvadite svu hrpu “siće” iz novčanika i istresete ih na dlan. Pa ako imate sreću da vam ne trebaju naočale, kao nekima od nas, možda uspijete i “iskopati” ta 2 centa.

Ali ako ne vidite baš najbolje iznose na sitnim, najsitnijim centima, onda logično zadržavate red na blagajni, dok svi iza vas dobacuju otrovne komentare – jer zašto ne – ipak je ovo Hrvatska.

A novčanik sve teži i teži pod teretom euro kovanica.

Pa pomislite; postoji li neki bolji sistem za nošenje i sortiranje kovanica?! 🤔

Vidim da su se vratili u modu oni mali novčanici za kovanice koje BTW nisam vidjela još od osnovne škole. I čak sam došla na ideju da nabavim jedan, jer hvala Bogu koštaju samo nekih 6 ili 7 eura. Pokušala sam se i zamisliti na blagajni kako plaćam; prvo vadim novčanice iz jednog novčanika, pa onda kopam po torbi tražeći drugi novčanik s kovanicama….i već čujem one gore iz teksta kako mi spominju rodbinu, pa ipak odustajem od kupovine dodatnog novčanika.

Možda ste odlučiti štedjeti te sitne euro kovanice, možda ste već i nakupili određenu količinu i odlučili da ćete ih zamijeniti ili uplatiti na račun. I što sad?

Krenete prema bankomatima za uplatu kovanica, za koje su me iz banke uvjeravali da će biti u funkciji od 01.01.2023 Hoće li i nakon uvođenja eura raditi bankomati za uplatu kuna? i nosite svoju šaku ili dvije euro kovanica. A kad tamo… ne samo da bankomati za uplatu ne rade, već su još nalijepili papir na kojem piše nešto u stilu – niti slučajno ne ubacivati eure, uplatni bankomati prihvaćaju samo kune.🤨

I tako…odete doma pokisli, tegleći svoje ušteđene euro cente.

Kaos i zbrka gdje god se okrenete; tješim se da je to samo prijelazno razdoblje i da se treba još malo strpiti, jer iako smo dio euro zone, ovo je ipak Hrvatska.

Što vas najviše muči u vezi eura?

Oproštaj s kunama – sitno postaje još bitnije

Nije lako!

Nikome!

Niti potrošačima, niti prodavateljima, niti bankama, niti vlasnicima ugostiteljskih objekata..jednostavno nikome!

Plaćam račun u dućanu i kaže prodavačica “Dvanaest Eura i dvadeset centi!”. Zbunjeno gledam nju, gledam polupraznu vrećicu, pokušavam prebrojati eure u novčaniku…S jedne strane ne zvuči mi puno, ali opet s čim usporediti…

Imate li i vi takvih problema ili vam je ovaj prelazak na euro ništa posebno? Preračunavate li još u glavi svaki iznos u eurima u sada već nepostojeću valutu kune. Kunu koju smo koristili gotovo 30 godina.

I sada kad čujem da će “povučene” kune usitniti i koristiti kao građevinski materijal uhvati me neki čudan osjećaj – neka nostalgija. I sjetim se njemačkog filma “Goodbye Lenin” koji tematizira nestanak jedne države – koji razumijemo mi koji smo rođeni i živjeli u državama kojih više nema, koji smo koristili valute koje više ne postoje.

“Sjela tugica!” prokomentirala je meni bliska osoba nakon što je primila prvu plaću u eurima. Koliko nas će to pomisliti kad stignu plaće ili mirovine u eurima. I kako se sad nositi sa svim tim promjenama i s našim “tugicama”?

Predlažem da si damo vremena da se priviknemo na novonastalu situaciju. Ne treba odustati od planiranja troškova, jer život ide dalje.

Moram priznati da se i sama još borim s planiranjem troškova, jer su mi u glavi još uvijek kune. Koliko smo trošili za hranu, kolike su nam bile režije, koliko sam odvajala za štednju.

I sad mislim…umjesto da svaki put preračunavam, pokušat ću se koncentrirat na postotke, jer 15% od prihoda je uvijek isto radilo se o kunama ili eurima.

Zašto sam napisala da je sitno još bitnije? Nekako smo imali naviku ignorirati ili uopće ne doživljavati iznose od 1, 2 ili 5 lipa. Ali jedan cent nije jedna lipa, tako da ćemo morati, htjeli-ne-htjeli, promijeniti i način razmišljanja, jer s obzirom da smo već u startu “izgubili” poneku decimalu, ne želimo nastavljati s gubicima.

Nadam se da vas ovaj post neće deprimirati, nije mi to bila namjera. Svi se moramo prilagoditi na promjenu, ali zadržimo dobru naviku razmišljanja o troškovima, naviku štednje, jer imam osjećaj da će nam svima trebati.

EURO u Hrvata – hoćemo li moći i dalje štedjeti?💶

Kako se približava uvođenje EUR-a, primjećujem sve veću zabrinutost ljudi oko sebe kako će se nova valuta odraziti na naš svakodnevni život.

Možda ste pomislili; tako i tako cijene kvadrata stanova, pa čak i automobila već odavno izražavamo u EUR-ima, pa neće biti neke velike promjene.

Nema potrebe da sad ističem kako će se sve što je uplaćeno u bankama automatski preračunati po fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna, jer o tome ste sigurno već čitali, dobili obavijest od svojih banaka, a vjerojatno i zapamtili taj tečaj iz dvojnog iskazivanja cijena od rujna ove godine.

No, ono o čemu se rijetko piše, a čega je puno Hrvata svjesno, je da ulazimo u Eurozonu s visokim javnim pa i privatnim dugom. Tek sada ćemo osvijestiti koliko smo siromašni u odnosu na druge države EU.

Sve što je donedavno bilo četveroznamenkasto i davalo nam nekakav privid blagostanja, sad će postati troznamenkasto, pa kad npr. umirovljenicima sjedne “fenomenalna” mirovina od 250 EUR-a, u zemlji gdje je prosječna cijena jednog kvadrata stana deset puta veća od te mirovine, gdje će im biti kraj?!

U svakodnevnom životu bit će raznoraznih manjih i većih izazova.

Evo tako mi neki dan sjedimo na kavi za vrijeme pauze, gdje obično ostavimo par kuna konobaru. I naravno zaključimo da ako nastavimo s takvom praksom i ostavimo nekoliko EUR-a to može doći i do nekih 20-tak kuna. To bi konobaru naravno uljepšalo dane, ali nama bi odlazak na kavu učinilo neodrživim.

Hoćemo li preračunavati EUR-e u kune?

Sigurna sam da u prvo vrijeme i hoćemo, a bilo bi i preporučljivo da to radimo, jer iznos naših primanja se neće nužno povećati (barem ne u neko dogledno vrijeme), pa je dobro upravljati svojim novcem oprezno, tj. kao i do sada.

Pa, iako npr. 35 EUR-a ne zvuči puno, ako ih prebacimo u kune, to je skoro 264 kuna – a biste li taj iznos baš olako potrošili?!

Sad si vi mislite – tko će nositi kalkulator stalno sa sobom i tipkati i preračunavati….

Da pojednostavimo zato; pomnožite EUR-e s 10, pa ćete imati barem neki okvirni iznos koliko bi vas nešto koštalo u kunama.

Budući da sam imala tu priliku u životu proći nekoliko promjena valuta, a da nisam promijenila državu, znam da će se s vremenom i ta potreba ili navika lagano izgubiti.

Naravno da će i štednja i EUR-i biti jedan od izazova. Ako ste počeli štedjeti, što se zaista nadam da jeste, tek ste navikli odvajati mjesečno toliko i toliko kuna, a sad morate razmišljati koliko je to EUR-a.

Da i tu malo pojednostavimo stvari – umjesto da svaki put posežete za kalkulatorima, možda da počnete razmišljati u postotcima. Koliko ste postotaka, bilo to 1% ili 15%, odvajali u kunama, sad taj postotak jednostavno primijenite na zarađene EUR-e. Jer postotak ostaje isti.

Ako se osjećate da vam je svega previše; i informacija i inflacije i briga oko EUR-a – možete malo i pauzirati sa štednjom, ali moja je preporuka da zadržite dobru naviku – radi sebe i svog mira.

Za kraj samo jedan fun fact; ako ovu Novu godinu dočekate negdje van kuće, nakon ponoći možete platiti kunama, a konobar vam može ostatak uzvratiti u EUR-ima (naravno ako ih osigura dovoljno) 🙂 .

Pa gdje toga još ima?

Za ovaj post toliko, a nekako uvjerena sam da ćemo se na ovu temu još koji put vratiti, jer EURO je ovdje da ostane jer priključivanje zoni Eura je trajnog karaktera i nema svojevoljnog istupanja.

Dolje sam još priložila i poveznicu na link kako provjeriti imate li valjane novčanice EUR-a, budući da su u optjecaju dvije serije euronovčanica i obje su valjane.

Za početak oboružajte se strpljenjem i nastavite štedjeti!