#EURO nova valuta

Oproštaj s kunama – sitno postaje još bitnije

Nije lako!

Nikome!

Niti potrošačima, niti prodavateljima, niti bankama, niti vlasnicima ugostiteljskih objekata..jednostavno nikome!

Plaćam račun u dućanu i kaže prodavačica “Dvanaest Eura i dvadeset centi!”. Zbunjeno gledam nju, gledam polupraznu vrećicu, pokušavam prebrojati eure u novčaniku…S jedne strane ne zvuči mi puno, ali opet s čim usporediti…

Imate li i vi takvih problema ili vam je ovaj prelazak na euro ništa posebno? Preračunavate li još u glavi svaki iznos u eurima u sada već nepostojeću valutu kune. Kunu koju smo koristili gotovo 30 godina.

I sada kad čujem da će “povučene” kune usitniti i koristiti kao građevinski materijal uhvati me neki čudan osjećaj – neka nostalgija. I sjetim se njemačkog filma “Goodbye Lenin” koji tematizira nestanak jedne države – koji razumijemo mi koji smo rođeni i živjeli u državama kojih više nema, koji smo koristili valute koje više ne postoje.

“Sjela tugica!” prokomentirala je meni bliska osoba nakon što je primila prvu plaću u eurima. Koliko nas će to pomisliti kad stignu plaće ili mirovine u eurima. I kako se sad nositi sa svim tim promjenama i s našim “tugicama”?

Predlažem da si damo vremena da se priviknemo na novonastalu situaciju. Ne treba odustati od planiranja troškova, jer život ide dalje.

Moram priznati da se i sama još borim s planiranjem troškova, jer su mi u glavi još uvijek kune. Koliko smo trošili za hranu, kolike su nam bile režije, koliko sam odvajala za štednju.

I sad mislim…umjesto da svaki put preračunavam, pokušat ću se koncentrirat na postotke, jer 15% od prihoda je uvijek isto radilo se o kunama ili eurima.

Zašto sam napisala da je sitno još bitnije? Nekako smo imali naviku ignorirati ili uopće ne doživljavati iznose od 1, 2 ili 5 lipa. Ali jedan cent nije jedna lipa, tako da ćemo morati, htjeli-ne-htjeli, promijeniti i način razmišljanja, jer s obzirom da smo već u startu “izgubili” poneku decimalu, ne želimo nastavljati s gubicima.

Nadam se da vas ovaj post neće deprimirati, nije mi to bila namjera. Svi se moramo prilagoditi na promjenu, ali zadržimo dobru naviku razmišljanja o troškovima, naviku štednje, jer imam osjećaj da će nam svima trebati.

EURO u Hrvata – hoćemo li moći i dalje štedjeti?💶

Kako se približava uvođenje EUR-a, primjećujem sve veću zabrinutost ljudi oko sebe kako će se nova valuta odraziti na naš svakodnevni život.

Možda ste pomislili; tako i tako cijene kvadrata stanova, pa čak i automobila već odavno izražavamo u EUR-ima, pa neće biti neke velike promjene.

Nema potrebe da sad ističem kako će se sve što je uplaćeno u bankama automatski preračunati po fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna, jer o tome ste sigurno već čitali, dobili obavijest od svojih banaka, a vjerojatno i zapamtili taj tečaj iz dvojnog iskazivanja cijena od rujna ove godine.

No, ono o čemu se rijetko piše, a čega je puno Hrvata svjesno, je da ulazimo u Eurozonu s visokim javnim pa i privatnim dugom. Tek sada ćemo osvijestiti koliko smo siromašni u odnosu na druge države EU.

Sve što je donedavno bilo četveroznamenkasto i davalo nam nekakav privid blagostanja, sad će postati troznamenkasto, pa kad npr. umirovljenicima sjedne “fenomenalna” mirovina od 250 EUR-a, u zemlji gdje je prosječna cijena jednog kvadrata stana deset puta veća od te mirovine, gdje će im biti kraj?!

U svakodnevnom životu bit će raznoraznih manjih i većih izazova.

Evo tako mi neki dan sjedimo na kavi za vrijeme pauze, gdje obično ostavimo par kuna konobaru. I naravno zaključimo da ako nastavimo s takvom praksom i ostavimo nekoliko EUR-a to može doći i do nekih 20-tak kuna. To bi konobaru naravno uljepšalo dane, ali nama bi odlazak na kavu učinilo neodrživim.

Hoćemo li preračunavati EUR-e u kune?

Sigurna sam da u prvo vrijeme i hoćemo, a bilo bi i preporučljivo da to radimo, jer iznos naših primanja se neće nužno povećati (barem ne u neko dogledno vrijeme), pa je dobro upravljati svojim novcem oprezno, tj. kao i do sada.

Pa, iako npr. 35 EUR-a ne zvuči puno, ako ih prebacimo u kune, to je skoro 264 kuna – a biste li taj iznos baš olako potrošili?!

Sad si vi mislite – tko će nositi kalkulator stalno sa sobom i tipkati i preračunavati….

Da pojednostavimo zato; pomnožite EUR-e s 10, pa ćete imati barem neki okvirni iznos koliko bi vas nešto koštalo u kunama.

Budući da sam imala tu priliku u životu proći nekoliko promjena valuta, a da nisam promijenila državu, znam da će se s vremenom i ta potreba ili navika lagano izgubiti.

Naravno da će i štednja i EUR-i biti jedan od izazova. Ako ste počeli štedjeti, što se zaista nadam da jeste, tek ste navikli odvajati mjesečno toliko i toliko kuna, a sad morate razmišljati koliko je to EUR-a.

Da i tu malo pojednostavimo stvari – umjesto da svaki put posežete za kalkulatorima, možda da počnete razmišljati u postotcima. Koliko ste postotaka, bilo to 1% ili 15%, odvajali u kunama, sad taj postotak jednostavno primijenite na zarađene EUR-e. Jer postotak ostaje isti.

Ako se osjećate da vam je svega previše; i informacija i inflacije i briga oko EUR-a – možete malo i pauzirati sa štednjom, ali moja je preporuka da zadržite dobru naviku – radi sebe i svog mira.

Za kraj samo jedan fun fact; ako ovu Novu godinu dočekate negdje van kuće, nakon ponoći možete platiti kunama, a konobar vam može ostatak uzvratiti u EUR-ima (naravno ako ih osigura dovoljno) 🙂 .

Pa gdje toga još ima?

Za ovaj post toliko, a nekako uvjerena sam da ćemo se na ovu temu još koji put vratiti, jer EURO je ovdje da ostane jer priključivanje zoni Eura je trajnog karaktera i nema svojevoljnog istupanja.

Dolje sam još priložila i poveznicu na link kako provjeriti imate li valjane novčanice EUR-a, budući da su u optjecaju dvije serije euronovčanica i obje su valjane.

Click to access Jednostavna-provjera.pdf

Za početak oboružajte se strpljenjem i nastavite štedjeti!