Iako odavno već postoji izreka “Čuvaj bijele novce za crne dane!” budite sigurni da velika većina nema hitni ili krizni fond.

Neki ga zovu i crni ili krizni fond, ali meni je draži hitni fond, jer nema negativnih konotacija, a osim toga, kad nastupi neka hitna ili nepredviđena situacija hitno će vam zatrebati i novci. Dogodi se tako neka viša sila, ili mjere vlade ili banaka, uglavnom situacija na koju ne možemo utjecati.

Ako sada nemate ušteđevinu, vjerojatno se zadužujete po karticama, idete u minuse…uglavnom uz sve probleme povećavate i svoj dug, a time i razinu stresa.

U neformalnim razgovorima s ljudima oko sebe ispada da neki od njih računaju na kreditne kartice ili odobreni minus kao na hitni fond. Ne treba pri tom zaboraviti da su baš te dvije varijante zapravo osobni krediti koji sa sobom nose i određene kamate.

Čak i ako ste već zaduženi to ne znači da ne možete i ne trebate započeti s hitnim fondom.

Korak 1 - Odredite iznos i krenite!
 

Možda ste pročitali knjigu financijskog savjetnika Dave Ramsey-ja “Total Money Makeover” u kojem kao baby-korak 1 određuje hitni fond od 1000 USD.  Trebate li toliko ili ne – to ćete odlučiti ovisno o vašoj osobnoj situaciji – imate li stalne prihode ili radite na bazi honorara, jeste li samohrani roditelj ili imate partnera…

Moj bi savjet bio da se ne zamarate koliko bi “trebali” uštedjeti. Jednostavno krenite! Počnite barem s malim iznosima (Vidi i Kako brzo uštedjeti za hitne situacije?) i onda povećavajte štednju prema mogućnostima.

Korak 2 - Gdje čuvati novac?

Voljela bih da vam mogu reći kako postoji neka banka u Hrvatskoj koja svojim kamatama prati inflaciju, ali bojim se da toga nema. Banke su u zadnje vrijeme još i smanjile kamate na štednju i to bez iznimke.

Ipak nije loše držati novac u banci jer, između ostalog, nije vam kod kuće, nećete posegnuti za njim krajem mjeseca kad “zagusti”,  neće vam ga nitko ukrasti, nećete ga slučajno zametnuti, a na kraju krajeva država jamči za ušteđene iznose građana za slučaj da banka propadne. Moram i taj najcrnji scenarij spomenuti, jer svjedoci smo da se i to događalo.

U svakom slučaju ako želite novac čuvati u banci, bilo bi dobro da račun na koji štedite bude zaseban – po mogućnosti u drugoj banci, da na njega ne plaćate nikakvu naknadu i da brzo možete doći do novaca.

Korak 3 - Definirajte hitnu situaciju

Prije trošenja novca iz hitnog fonda postavite si tri pitanja; Je li hitno? Je li neočekivano? Je li nužno?

Evo prije nekih mjesec dana pukla nam je vodovodna cijev – morali smo platiti majstore i naravno račun za vodu je otišao u nebo – to je po meni hitna situacija. Kvar na autu s kojim idete na posao, kvar na klima uređaju usred ljeta – hitne situacije. Kauč koji odavno želite je na velikom sniženju – nije hitna situacija.

Namučili ste se da uštedite novac za hitnu situaciju, nemojte ga olako potrošiti.

Korak 4 - Koristite trajne naloge

Pogledajte svoj budžet i odlučite koliko možete staviti na stranu u ovom trenutku. Ako otvorite negdje štedni račun otvorite ujedno i trajni nalog kojim ćete automatski prebaciti neki određeni iznos na štednju. Najbolje je odabrati neki datum u mjesecu nakon što primite plaću ili honorar. Počnite s malim iznosima ako niste u mogućnosti odvojiti veće. I 10,00 EUR-a je bolje nego ništa! Osim toga što ne uštedite – potrošit ćete! Ako stavite novac na stranu, velika je šansa da vam neće niti nedostajati.

Korak 5 - "Pojačajte štednju"

Recimo da ste automatizirali štednju, tj. trajnim nalogom odvajate određeni iznos bilo tjedno ili mjesečno i već ste uspjeli nešto uštedjeti. Da ubrzate štednju “pomozite si” i štednjom kovanica ili možda uštedama na kupovini namirnica ili odjeće – sve kako bi povećali ušteđeni iznos. Osobno ne preporučam da se opteretite stvaranjem hitnog fonda nauštrb vraćanja dugova ili kredita. Bolje štedjeti u skladu s vlastitim mogućnostima, jer ako se previše forsirate vjerojatno ćete u nekom trenutku odustati. Samo polako i strpljivo do cilja.

Nadam se da će vam ovi predloženi koraci dati inspiraciju za stvaranje vašeg plana štednje za hitni fond.