Kako se približava uvođenje EUR-a, primjećujem sve veću zabrinutost ljudi oko sebe kako će se nova valuta odraziti na naš svakodnevni život.
Možda ste pomislili; tako i tako cijene kvadrata stanova, pa čak i automobila već odavno izražavamo u EUR-ima, pa neće biti neke velike promjene.
Nema potrebe da sad ističem kako će se sve što je uplaćeno u bankama automatski preračunati po fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna, jer o tome ste sigurno već čitali, dobili obavijest od svojih banaka, a vjerojatno i zapamtili taj tečaj iz dvojnog iskazivanja cijena od rujna ove godine.
No, ono o čemu se rijetko piše, a čega je puno Hrvata svjesno, je da ulazimo u Eurozonu s visokim javnim pa i privatnim dugom. Tek sada ćemo osvijestiti koliko smo siromašni u odnosu na druge države EU.
Sve što je donedavno bilo četveroznamenkasto i davalo nam nekakav privid blagostanja, sad će postati troznamenkasto, pa kad npr. umirovljenicima sjedne “fenomenalna” mirovina od 250 EUR-a, u zemlji gdje je prosječna cijena jednog kvadrata stana deset puta veća od te mirovine, gdje će im biti kraj?!
U svakodnevnom životu bit će raznoraznih manjih i većih izazova.
Evo tako mi neki dan sjedimo na kavi za vrijeme pauze, gdje obično ostavimo par kuna konobaru. I naravno zaključimo da ako nastavimo s takvom praksom i ostavimo nekoliko EUR-a to može doći i do nekih 20-tak kuna. To bi konobaru naravno uljepšalo dane, ali nama bi odlazak na kavu učinilo neodrživim.
Hoćemo li preračunavati EUR-e u kune?
Sigurna sam da u prvo vrijeme i hoćemo, a bilo bi i preporučljivo da to radimo, jer iznos naših primanja se neće nužno povećati (barem ne u neko dogledno vrijeme), pa je dobro upravljati svojim novcem oprezno, tj. kao i do sada.
Pa, iako npr. 35 EUR-a ne zvuči puno, ako ih prebacimo u kune, to je skoro 264 kuna – a biste li taj iznos baš olako potrošili?!
Sad si vi mislite – tko će nositi kalkulator stalno sa sobom i tipkati i preračunavati….
Da pojednostavimo zato; pomnožite EUR-e s 10, pa ćete imati barem neki okvirni iznos koliko bi vas nešto koštalo u kunama.
Budući da sam imala tu priliku u životu proći nekoliko promjena valuta, a da nisam promijenila državu, znam da će se s vremenom i ta potreba ili navika lagano izgubiti.
Naravno da će i štednja i EUR-i biti jedan od izazova. Ako ste počeli štedjeti, što se zaista nadam da jeste, tek ste navikli odvajati mjesečno toliko i toliko kuna, a sad morate razmišljati koliko je to EUR-a.
Da i tu malo pojednostavimo stvari – umjesto da svaki put posežete za kalkulatorima, možda da počnete razmišljati u postotcima. Koliko ste postotaka, bilo to 1% ili 15%, odvajali u kunama, sad taj postotak jednostavno primijenite na zarađene EUR-e. Jer postotak ostaje isti.
Ako se osjećate da vam je svega previše; i informacija i inflacije i briga oko EUR-a – možete malo i pauzirati sa štednjom, ali moja je preporuka da zadržite dobru naviku – radi sebe i svog mira.
Za kraj samo jedan fun fact; ako ovu Novu godinu dočekate negdje van kuće, nakon ponoći možete platiti kunama, a konobar vam može ostatak uzvratiti u EUR-ima (naravno ako ih osigura dovoljno) 🙂 .
Pa gdje toga još ima?
Za ovaj post toliko, a nekako uvjerena sam da ćemo se na ovu temu još koji put vratiti, jer EURO je ovdje da ostane jer priključivanje zoni Eura je trajnog karaktera i nema svojevoljnog istupanja.
Dolje sam još priložila i poveznicu na link kako provjeriti imate li valjane novčanice EUR-a, budući da su u optjecaju dvije serije euronovčanica i obje su valjane.
Za početak oboružajte se strpljenjem i nastavite štedjeti!