Upravljanje novcem

Kako si olakšati upravljanje novcem – puno korisnih savjeta i razmišljanja o temi koja nas sve brine!

Sitne promjene navika koje mogu poboljšati vaše financije u 2022.💰

Krajem svake godine ili početkom sljedeće obećamo sebi da ćemo nešto promijeniti.

U Novoj godini počinjem štedjeti!

Pa zašto ovo ne bi bila godina u kojoj ćete to ostvariti?!

Moj je savjet ne razmišljati previše, nego jednostavno krenuti s promjenama, pa evo nekoliko prijedloga kako započeti 😉 .

  • Postavite tajmer kad idete u shopping! – Znate ono, kao tajmer kod kuhanja. Dajte si 15 ili 20 minuta fore da nešto odaberete – što naravno ne bi trebao biti problem ako vam nešto treba – znate kakve cipele trebate i koji broj. No, kad kupujemo iz drugih razloga, najčešće da se utješimo, ili kad kad kupujemo ono što baš i ne trebamo, možemo potrošiti sate i sate. Zato, ako ništa ne pronađete u zadanom vremenu, izađite iz trgovine i uštedjeli ste!
  • Uvedite dnevnik trošenja! – ne treba kupovati sad neke ekstra planere radi ovoga, jednostavno uzmite bilježnicu ili rokovnik, upišite datum i koliko ste potrošili i na što. Zašto je to dobra navika? Dobit ćete uvid u svoje troškove, a i u svoje financijsko ponašanje, pa možete bolje planirati i vidjeti treba li uvesti više discipline kod nekih troškova.
  • Uključite se u program štednje sitniša – neke banke su uvele program uštedi sitniš, gdje postoji mogućnost ugovaranja štednje kod koje će vam se kod svake kupnje ili plaćanja automatski odvajati određeni iznos na štednju. Koliko ja znam, ta mogućnost postoji u PBZ-u za klijente i zove se e-kasica. Ako vaša banka ne pruža tu uslugu, možda da sami uvedete nešto slično – zaokružite recimo iznos kupovine na cijeli broj i razliku stavite na štednju 🙂 .
  • Novac za diskrecijsko trošenje stavljajte na posebnu karticu – To bi bila novija i modernija verzija kuverti s gotovinom. Kao što sam rekla u nekoliko navrata odricanje i samo odricanje brzo će vas dovesti do toga da se osjećate demotivirano, nezadovoljno što može uzrokovati i jo-jo efekt kod trošenja. Zato nije loše dati si malo oduška u trošenju na ono što vas veseli. No, da biste i tu imali kontrolu, dobro je novce, koje ste uštedjeli ili isplanirali za tu svrhu, prebaciti na neku pre-paid karticu kojom možete također i platiti, a uz to nećete potrošiti više nego što je na kartici.
  • Kod online kupnji dodajte Browser – Ne znam jeste li čuli za npr. Karma – shopping assistant ili Honey – to su browseri koje možete vrlo jednostavno dodati na svoj Google Chrome i onda kad kupujete nešto online oni će vam pretražiti postoje li kodovi za popust za tu stranicu, koje možete iskoristiti i tako uštedjeti.
  • Zašto platiti više?! – postoje različite stranice ili platforme preko kojih se možete informirati gdje se ono što želite kupiti može nabaviti jeftinije. Pa tako za kupnju tehnološke opreme u Hrvatskom možete prvo posjetiti www.nabava.net ili http://www.jeftinije.hr na kojima ćete dobiti popis trgovina i cijena za vaš željeni proizvod. Ako kupujete osnovno osiguranje za vaš automobil, zdravstvena osiguranja ili telekom paketi dobro je posjetiti https://kompare.hr/ i dobiti najbolju cijenu za ono što trebate.

Nadam se da će vam barem neki od ovih prijedloga biti korisni, da nećete odustati od štednje i da ćete nastaviti pratiti moj blog.

Možda ste primijetili i novu stranicu na blogu Besplatni alati – Free printables gdje možete pronaći tablice za vođenje evidencije što se tiče izazova štednje, praćenja povrata dugova i sl.

Samo hrabro i štedno!

Želite li smanjiti bankovne troškove, štedjeti na zasebnom računu ili ulagati male iznose, kupujući dijelove dionica? Zatražite Revolut karticu i pridružite se meni i više od 15 milijuna korisnika koji obožavaju ovu aplikaciju za digitalno bankarstvo. Prijavite se putem moje veze u nastavku i pogledajte jednokratne virtualne kartice za sigurnu kupnju: https://revolut.com/referral/zeljkaycra!NOV1AR

Mogu li se financijske navike promijeniti za tri tjedna?🤷‍♂️💶

Da bi se upalo u financijske probleme treba vremena, a isto tako treba vremena za “isplivati” iz tih problema.

Navodno treba tri tjedna za promjenu starih i usvajanje novih navika.

Ne znam tko je to mjerio, ali pretpostavimo da je ta teza ispravna.

Ja osobno bih rekla da usvajanje novih navika traje i puno dulje. I treba za to itekako biti uporan. I treba ponavljati i ponavljati neke radnje, dok ih jednostavno ne usvojimo.

Evo opet ću se pozvati na Jamesa Clear-a i njegove Atomske navike; “Navike su poput bankovnih kamata samonapretka. Kao što se svota novca putem kamata povećava, tako rastu i učinci navika, ako ih stalno ponavljate. Može vam se činiti kao da se ništa ne događa, a ipak, kada prođe neko vrijeme, zamijetit ćemo napredak.”

Možda ste započeli s dobrom navikom štednje i onda se pojavila sumnja; Ako malo uštedim, hoću li postati bogataš?

Što ako zaključite da niste došli do željene točke, hoćete li se vratiti starim (lošim) navikama?

Većina ljudi i hoće. Ali treba li uvijek raditi sve što i većina ljudi radi?

Ako imate problema s promjenom navika, pokušajte promijeniti sistem funkcioniranja. Dobre navike je teško zadržati kroz dulji period, a da ne postanu opterećenje, ako nisu u skladu s vašom osobnosti. Recimo da želite stvoriti osobno bogatstvo, a volite trošiti. Da biste prestali trošiti trebali bi početi raditi na prilagođavanju vlastitih uvjerenja.

Trebalo bi pronaći koristi i prednosti stvaranja osobnog bogatstva i naviku štednje staviti ispred navike trošenja. Možda dobijete neke ideje o tome iz mog posta Zašto je dobro stvoriti osobno bogatstvo; čemu služi novac? 🤔

Da opet malo parafraziram Clear-a nije cilj početi štedjeti, nego je cilj postati štedljiv. Usvojiti naviku štednje kao dio osobnosti. Prestati razmišljati o sebi kao osobi bez novaca, osobi koja ne može dočekati sljedeću plaću, o osobi koja potroši sve što dobije u roku nekoliko dana. I počnite se tako i ponašati. Stvaranje bogatstva nije misterij, već stvar matematike ili dobrih formula 🙂 .

Nitko se neće bolje brinuti o vašim financijama od vas samih! – Photo by Tima Miroshnichenko on Pexels.com

Možda bi pomoglo i još nešto – zamislite da vaš novac pripada nekom drugom.
I da tom nekom morate sačuvati barem dio tog novca, platiti sve što treba platiti i osigurati mu dovoljno za život. Biste li se ponašali isto kao dosada ili bi se javio osjećaj odgovornosti? Biste li bolje planirali, biste li prestali trošiti impulzivno?

Možda da onu frazu koja na nas vrišti svaki dan #ostanimoodgovorni primijenimo na svoje financije. Budimo odgovorni s našim financijama, jer samo se zapitajte, tko se može, i prije svega želi, bolje brinuti o našim financijama od nas samih.

Možda vam u ovom postu nisam otkrila ništa novo, ali nekako imam osjećaj da nam je u ovom izuzetno kaotičnom i izazovnom trenutku svima potrebno malo motivacije.

I zato, umjesto da očajavate ili žalite sami sebe, uzmite stvari u svoje ruke, poradite na svojim navikama, jer najbolje vrijeme za to je sada.

Samo hrabro i štedno!

Ako želite čitati o štednji, upravljanju financijama, pronaći besplatne alate za lakše vođenje evidencije o zaradi i trošenju, pridružite se mojoj e-mail listi i budite uvijek u tijeku s novim objavama. Hvala 🙂 .

Kratki checklist prije shoppinga📝

Budući da je studeni mjesec u kojem postoji Crni petak (praznik shoppinga), pretpostavljam da ćete pod utjecajem brojnih reklama i popusta krenuti u kupnju, ili ćete barem razmisliti o kupnji..

Ako ste se ikad pitali što je zapravo Black Friday iliti Crni petak evo kratkog objašnjenja; Black Friday je došao iz SAD-a, a radi se o petku iza Dana zahvalnosti (zadnji četvrtak u Studenom), kada većina trgovina spušta cijene svojih proizvoda, i to poprilično, da privuku što više kupaca. To je u principu dobro za trgovce, jer se godina bliži kraju, a oni time popravljaju svoj promet, a dobro je i za kupce, jer mogu nabaviti povoljnije ono što su planirali kupiti. 🙂

No, da se previše ne opustite, služi ovaj moj blog.

Da vas ne “ponesu” popusti i ne potrošite i što imate i što nemate na nešto zbog ćete kasnije požaliti, bilo bi dobro da sami sebi postavite neka pitanja prije odlaska u shopping.

Bih li to kupio/kupila da nisam vidio reklamu? – nemojte mi reći da barem krajičkom oka niste uloviti reklame nekih online trgovina ili firme koja ima sve od madraca do cipela 😉 . I onda vam pričaju o prednostima proizvoda, hvale ih i pomislite si…pa da – trebam to! I još je na popustu! Iskreno, razmislite još jednom – koliko vam je takav proizvod zaista bitan u svakodnevnom funkcioniranju i jeste li razmišljali da ga nabavite prije nego što ste vidjeli reklamu. Ako da, onda ga uzmite u obzir, ako ne…onda znate što treba.

Imam li već nešto slično doma? – Evo, to je pitanje koje sam si počela nedavno postavljati, kad sam dala dosta novaca za klasične crne hlače (jer to je dio koji se super kombinira sa svim i svačim) i vrativši se kući utvrdila da imam iste (ne slične) takve hlače u ormaru😱.

Slično kao kad kupujete namirnice, napravite inventuru svog ormara prije nego krenete u shopping nove odjeće ili bilo čega drugog, da vam se ovakve situacije ne bi događale.

Photo by Tim Douglas on Pexels.com

Mogu li to posuditi? – Ako vam treba neka skuplja stvar, a znate da ćete to rijetko koristiti – možda da se zapitate trebate li to zaista kupiti?! Tu prije svega mislim na neke proizvode tipa parni čistači za tepihe i namještaj ili neki high-tech uređaji za kućanstvo. Obično takvi proizvodi dosta koštaju, bez obzira na popust, pa treba razmisliti o odnosu cijene i učestalosti korištenja. Što više nešto koristite, to vam se bolje isplati. Dakle ako ćete nešto upotrijebiti jednom ili dva puta, možda da to ipak samo posudite?!

Gdje ću to staviti? – Ormari vam pucaju po šavovima od prevelike količine odjeće, ili više ne znate gdje biste stavili još jedno kućansko pomagalo (npr. novi sokovnik, novi rezač i sl.). Bilo bi dobro da svaka stvar ima svoje mjesto, svoj “dom”. Ako nemate mjesta za nove stvari, onda ili imate dovoljno stvari ili trebate napraviti jedan ozbiljan declutter 😉 .

Kupujem li radi emocija? – Ljuti, razočarani, depresivni, trebate malu dozu dopamina ili terapiju shoppingom. Već sam pisala o tome u postu Kako kontrolirati emocionalnu potrošnju?

Mislim, s obzirom na trenutnu situaciju neću vam držati prodike ako se odlučite utješiti na ovaj način, jer bitno je sačuvati mentalno zdravlje.

No, ako ste na putu štednje, možda da ipak razmislite o pravim motivima svoje kupovine.

Napravili ste checklistu i još uvijek niste odustali od shoppinga.

Onda vam želim da uživate u svom Black Friday-u!

Ako vam se sviđaju sadržaji na mom blogu, pokažite mi to komentarima, lajkovima ili pretplatom na nove sadržaje (bez brige ne košta ništa). Hvala!

Ako ne stvorite naviku štednje je li bitno koliko zarađujete?!

Pronašla sam na Youtube-u jednu zanimljivu pretpostavku; Štedljiv način života neće vas dovesti daleko, već je bitnije puno zarađivati.

Pisala sam već o tome u postu Nije sve u tome koliko zaradite, već koliko “zadržite”– pa vas pozivam vas da bacite pogled na post.

No, vjerojatno i sami (po)znate ljude koji super zarađuju, a opet su u dugu, a s druge strane poznate i ljude koji imaju skromne prihode, a čini vam se da sve uspijevaju riješiti sve svoje financijske dubioze bez zaduživanja.

Mislim da je važno da vam još jednom napomenem, ususret danu štednje, da će pri stvaranju vašeg osobnog bogatstva prevagnuti koliko mjesečno odvajate za štednju.

Uzmemo na primjer osobu A, koja zarađuje npr. 100.000,00 kuna godišnje i štedi 5% od toga – dakle potrošit će 95.000,00, a uštedjeti 5.000,00 kn. A sad uzmemo osobu B koja zaradi godišnje cca. 75.000,00 kuna. Potroši od toga 60.000,00 i uštedi 15.000,00 za razne ciljeve ili investiranje.

Kako ja to vidim osoba B ima dvije prednosti; kroz isti vremenski period stvorit će veću ušteđevinu, s kojom će onda moći raspolagati kako želi i treba. A ako tu ušteđevinu ulaže, skupit će i više kamata (znate onaj štos sa složenim ukamaćivanjem).

Druga prednost za osobu B je ta što će naučiti živjeti ispod svojih realnih mogućnosti – a to je dobro za slučaj nekih nepredviđenih situacija (npr. gubitak posla, bolest, viša sila) kad se realne mogućnosti zarađivanja znatno smanjuju.

“Novac je tu da se troši!” koliko ste to puta pomislili i koliko ste puta uz tu ispriku “preskočili” štednju?

Naravno da je novac napravljen da se troši – to mu je svrha i namjena, ali treba pronaći ravnotežu između trošenja i pretjeranog trošenja.

Pretjerano trošenje, ili trošenje preko granica onoga što zaradite je zapravo to što će vas dovesti u probleme. Pretjerano trošenje je skupo! Ono košta puno više od novaca; košta vas u vidu zateznih kamata, opomena pred ovrhu, poziva raznih agencija za naplatu potraživanja, neprospavanih noći, obiteljskih svađa…

Pretjerano trošenje može se odraziti i na vašu obitelj. Photo by Alex Green on Pexels.com

Pa čak i ako ne nastupi sve što sam nabrojala, tj. ako ne dođe do najgoreg scenarija, vaše veselje zbog nečeg na što ste potrošili novac umanjuje se zbog činjenice da ste si stvorili dug. Moći ćete uživati u nečemu što ste kupili, ako se vaše veselje ne miješa s osjećajem krivnje.

Na kraju jedan kratak citat iz knjige Jamesa Clear-a “Atomske navike”;

“Ako ste milijunaš, a trošite više nego zarađujete, onda ste na lošoj putanji. Ako ne promijenite svoju naviku trošenja, to neće dobro završiti. Jednako tako, ako ste bez novca, ali svaki mjesec nešto malo uštedite, onda ste na putu prema financijskoj slobodi, čak i ako se to događa sporije nego što biste vi željeli.”

Više o Jamesu Clearu možete pročitati ovdje Atomske navike – kako ostati motiviran?!.

Nadam se da sam vas malo zamislila i da, sretan vam dan štednje!

Jedan kredit da zamijeni sve – ima li refinanciranje smisla?🤔

Vozimo se tako ujutro na posao, a onda na našoj omiljenoj radio stanici krenu razne reklame, pa tako i reklame banaka u kojima saznate da možete dobiti kredit uz “samo jedan posjet banci“, “uz samo jedan papir”, “bez dodatnih troškova” uz “najbržu realizaciju“, “brzo“, možete ga “prilagoditi svom životnom stilu” …

I naravno da vas zaintrigira – pogotovo ako zaista trebate neke novce – odmah se uhvatite na “brzo”, “isplata u roku dva-tri dana”.

Cilj ovog posta nije da vas odgovori od podizanja bilo kakvih kredita ili ne-daj-bože hejtanje banaka. Voljela bih da malo popričamo o kreditima, pogotovo onima za refinanciranja postojećih obveza, npr. minusa na računu ili objedinjenje više malih kredita. Također bih voljela da osvijestite potrebu da se prije donošenja bilo koje odluke dobro informirate.

Mislim, primijetili ste da su reklame banaka sve zabavnije – pisala sam o tome i u postu Banke i njihove reklame; što nam prodaju i kako🤨?,

Banke u svojim reklamama dobivaju ljudsko lice i sve više koriste humor.

Njihov je cilj uglavnom da potaknu korisnike na izvršavanje bankovne akcije – i tu humor prestaje.

“Samo jedan papir” – kaže reklama jedne banke, ali osobno to još nisam doživjela.

Kad se pojavite u banci i zatražite neku vrstu kredita, upute vas osobnom bankaru – i to je već znak da misle ozbiljno. 🤨

Nećete izaći od osobnog bankara tako brzo – barem pola sata dok ne ispuni obrasce, napravi jedan izračun ili više njih, par puta vas zabrinuto ili veselo pogleda, ovisi o vašoj platežnoj sposobnosti. Onda vam ljubazno uruči hrpu papira i vedro vam najavi da ih trebate ovjeriti tu i tu i doći za dan-dva na daljnju proceduru.😅

I ako je sve OK u cijelom tom postupku ipak ćete posjetiti i javnog bilježnika, potpisati zadužnice, što ćete sami platiti i uglavnom tako to ide…

Ako se odlučite refinancirati postojeće obveze, uzeti jedan kredit da zamjeni više njih, na što vas mogu motivirati recimo manje trenutne kamatne stope u odnosu na kamatnu stopu koju vi plaćate, ili vam je mjesečno opterećenje preveliko, pa trebate manju ratu (što će vjerojatno produljiti rok vraćanja kredita) uzmite u obzir sve troškove koje refinanciranje povlači sa sobom. To su troškovi; javnog bilježnika, sklapanja police životnog osiguranja (rijetko koja banka će vam dati kredit bez toga, ali ti vam se troškovi mogu odbiti od iznosa podignutog kredita), razne bankovne naknade.

U svakom slučaju dobro je razmisliti o svim tim troškovima, pitati osobnog bankara o njima, i o tome koliko ćete na kraju otplatnog razdoblja vratiti u vidu kamata i onda razmisliti o akciji. Ponekad na novom kreditu možete uštedjeti na kamatama popriličnu sumu, pa se troškovi vezani uz podizanje kredita isplate.

No, ako nakon refinanciranja kredita odlučite ući u nove dugove, ili dići novi kredit, umjesto da višak koji bi se trebao stvoriti u budžetu iskoristite za štednju – onda vjerojatno ne biste trebali razmišljati o refinanciranju.

Toliko od mene, nemojte banku doživljavati kao neprijatelja, već donosite informirane odluke i postavite prava pitanja prije bilo kakve odluke.

Kako brže izaći iz dug(ov)a?😟

Kao što smo utvrdili u prethodnom postu, svi se mogu naći u dugovima, jer mogućnosti zaduživanja su beskrajne.

Ali što kad se odlučite da vam je dosta…ne možete mirno spavati, dugovi vas opterećuju, odlučili ste poraditi na stvaranju osobnog bogatstva i sad razmišljate kako dalje, ili odakle početi?

Da prekinete spiralu zaduživanja – obećajte sebi za početak da se više nećete zaduživati!

Savjeti koji slijede nisu nešto što sam negdje pročitala (iako sam dosta čitala o financijama prije nego što sam započela sa sređivanjem svojih), već se baziraju na mom iskustvu – radi se o isprobanim savjetima.

Prije nego što sam samoj sebi rekla “DOSTA!” dobro sam razmislila o svojim navikama, stavovima i ponašanju i odlučila da nešto moram ozbiljno promijeniti ako namjeravam stvoriti ušteđevinu, a ne nove dugove.

Osim ako ste zaista na rubu egzistencije i trebate pomoć sa strane, većina nas može i sama poraditi na vraćanju dugova, pitanje je samo jeli nam to prioritet? Ako još niste u fazi da vas brinu dugovi, onda vam ovaj post nije bitan.

Dakle, kao što sam rekla, savjeti se baziraju na iskustvu – u jednoj fazi života moji dugovi – krediti, pozajmice, minusi, revolving kartice i sl. – iznosili su preko 70% mojih primanja.

I onda kad sam čitala savjete tipa; rasporedite prihod na sljedeće postotke 50:30:20 (osnovne potrebe: dugovi ili trošenje : štednja) bilo mi je jasno da to ne mogu jer nemam dovoljno sredstava na raspolaganju za takav model.

Pitajte me kako sam prebrodila mjesec, pitajte me jesam li dobro spavala?!

Preveliki dugovi su i izvor stresa – Photo by Andrea Piacquadio on Pexels.com

Kad sam odlučila da želim promijeniti situaciju, krenula sam u akciju na sljedeći način;

Prvo popišite sve dugove – to je možda i najteži dio cijelog procesa jer se treba suočiti sa situacijom, koja je sve samo ne bajna. Ne zaboravite niti jedan dug – minus na računu, obročne otplate, osobne pozajmice i kreditne kartice. No i taj zadatak ima jednu dobru stranu – kad ga odradimo, ako nam se realnost ne sviđa krenemo ju mijenjati. Polako će se početi stvarati osjećaj da vi preuzimate kontrolu nad financijama, a ne obrnuto.

Odlučite koji dug ćete prvo riješiti – naravno da ih ne možete sve riješiti odmah, osim ako ne dobijete na lutriji, a znamo kolika je vjerojatnost za takvo nešto 😉 . Ja sam se odlučila obračunati prvo s najmanjim iznosom u tom trenutku – radilo se o kreditnoj kartici. Sve sam snage i sredstva usmjerila da ju otplatim što ranije i, nakon što sam je otplatila, otkazala sam karticu. Novac koji sam “oslobodila” jer nisam više morala plaćati tu karticu, koristila sam za plaćanje sljedećeg duga.

Promijenite svoj način trošenja – to ima veze i s prethodnim savjetom. Što vam vrijedi da vratite dug na kartici, ako ćete idući mjesec ući u novi dug. Promjena navika je proces koji traje i koji je prilično “bolan” (ne kao vađenje zuba ali slično 😦 ). Koliko puta sam se morala sama sa sobom boriti da ušteđenih 200 kuna ne potrošim na novu majicu, nego da ih usmjerim na povrat duga.

Budite kreativni u pronalaženju novaca – kao što sam već nekoliko puta rekla, treba stimulirati mozak na pronalaženje ideja i rješenja. Ne možeš si to priuštiti – zar zaista? 🤔 Svaka ideja je dobro došla; prodaja nečega što ne koristite, davanje instrukcija ako ste stručnjak za neko područje, peglanje, šetanje pasa, što god vam padne na pamet.

Dugovi jesu teška tema, ali ne i nerješiva.

Svaki put kad otplatite neki dug, čestitajte sami sebi, proslavite to nekako – bez trošenja 🙂 .

Vodite evidenciju povrata dugova, radi praćenja napretka i motivacije!

I pratite moj blog jer sljedeći put stavljam tablicu za evidenciju dugova.

Samo hrabro i štedno!

Ako vam se sviđaju sadržaji na ovom blogu, pridružite se mojoj e-mail listi za ideje i motivaciju u upravljanju financijama.

Dug (ni)je dobar drug?! 🤨

Kako se upada u spiralu zaduživanja?

Kao što sam najavila u prethodnom postu Keep calm i nastavi štedjeti!😎 ovaj mjesec ćemo se malo pozabaviti dugovima, kako se upada u dugove, koji je razuman iznos duga i ponuditi savjete kako se izvući iz spirale zaduživanja.

Prije nego uopće počnemo razmatati to složeno klupko zvano dug, da malo popričamo o tome što je uopće dug?

Neka osnovna definicija bila bi da je to novac posuđen najčešće od banke, koji se koristi za veće kupovine, koji se od redovnih prihoda ne bi mogli financirati.

Dužnik (onaj koji treba novac) vraća vjerovniku (onom koji posuđuje novac) posuđeni iznos u određenom vremenskom periodu uz određenu kamatu, jer i vjerovnik treba imati neke koristi od toga što riskira posudbu novca.

I ovako na prvu, to ne zvuči uopće problematično, dapače zvuči kao win-win situacija. Dužniku dug omogući da nabavi vrijednu imovinu, što dugoročno rezultira poboljšanjem osobne financijske situacije (npr. kupovina stana, kuće, auta i sl.) – vidi Izračun osobnog neto bogatstva, a vjerovnik bi, uz odgovarajuću kamatu, trebao imati odgovarajući povrat na uloženi kapital.

U čemu je onda problem s dugovima?

Prvi problem je što ne prepoznajemo sve dugove kao dugove. Koliko puta sam zadnjih dana čula izjavu “Joj, da nemam dopušteni minus, ne znam kako bih…”. Realno, koliko puta možete ući u dozvoljeni ili prešutni minus? Jednom kad ste u njemu “zaglibili” uspijevate li iz njega uopće izaći, tj. doći na pozitivnu nulu?

U spiralu dugova se ulazi postupno i tijekom duljeg perioda. Kod nas zaduživanje počinje praktički s pronalaženjem prvog posla.

Studij, tj. troškovi studija u Hrvatskoj idu uglavnom još uvijek na trošak roditelja (vidi Kako platiti za studij i tko to može? 😕).

S prvim poslom, uz redovni ili povremeni prihod, većina nabavi jednu ili dvije kreditne kartice, banka odobri minus na tekućem računu i mogućnost kupovine na rate (ovisno o tome kolika je nečija platežna sposobnost i disciplina). Pozajmice i raznorazni krediti (od nenamjenskih do stambenih) iskaču iz paštete i samo nebo je granica što se tiče zaduživanja.

Ako vam posao nije blizu doma, vjerojatno je prva stvar koju ćete nabaviti – osobni automobil, bicikl ili električni romobil. I kad nas ponese val trošenja, nismo niti svjesni koliko se malo pomalo opterećujemo.

Kao i u svemu tako bi idealno bilo ostati umjeren u zaduživanju.

Ako želimo biti likvidni i biti u mogućnosti podmirivati tekuće troškove, nekakvo preporučeno i razumno zaduživanje bilo bi do 1/3 plaće. I tako banka računa kad dižete kredit – ali opet ponavljam, nije kredit jedini dug.

Banka neće provjeriti vaš minus na računu, vaše opterećenje na kreditnim karticama, vaše obročne otplate sve dok….ne dođete u situaciju da više ne možete “servisirati” sve te silne dugove.

Kao što je izjavio Bob Hope, američki komičar iz prošlog stoljeća, “Banka je mjesto gdje možeš posuditi novac ako možeš dokazati da ga ne trebaš!” misleći pri tom da vam banka nije nikakav prijatelj u nevolji, već ste vi njoj, ako ste klijent koji podmiruje svoje obveze, izvor prihoda.

E sad, ako ste se prepoznali negdje u ovoj spirali zaduživanja, možda ste se zamislili o tome kako prekinuti taj začarani krug?! Kako kažu “stay tuned” jer ćemo sljedeći put nastaviti uz savjete kako se izvući iz prevelikih dugova.

Izgubili ste debitnu ili kreditnu karticu – treba li paničariti?😟

Na odmoru ste u drugom gradu, idete u nabavu, posegnete u torbu, kopate, tražite, ali kartice tekućeg računa nema – jeste li se ikada našli u takvoj situaciji?

Takva situacija nije nemoguća, ja sam svoju karticu tekućeg gubila u nekoliko navrata, u nekoliko bizarnih situacija; npr. zadnji put mi je ispala iz torbe u javnoj garaži, a da ja to uopće nisam niti primijetila, dok me nije nazvala banka i obavijestila da se moja kartica nalazi kod poštenog nalaznika 😅 .

U današnje doba beskontaktnih kartica problem gubitka kartice još je veći, jer neki nepošteni nalaznik može bez PIN-a, bez potpisa, plaćati vašom karticom jednostavnoj je prislonivši na POS uređaj. Moja banka ima ograničenje od 100,00 kuna na beskontaktno plaćanje, a iznad tog iznosa treba upisati PIN. No, 100 po 100 pa se nakupi. Zato treba reagirati brzo! Što ranije obavijestite svoju banku o gubitku ili sumnji u gubitak – bolje za vas. Svaka banka će vam, vjerovali ili ne, u takvom slučaju odmah pomoći.

Kako? Blokiranjem kartice! To znači da više nitko neće moći koristiti vašu karticu, pa ni vi, ako je u međuvremenu slučajno pronađete. Vjerojatno će tijekom telefonskog razgovora (u kojem pripremite i osobnu za davanje potrebnih podataka) službenik ili službenica banke provjeriti vašu zadnju transakciju karticom, da vidi koliko je potrošeno i je li bilo kakvih neovlaštenih transakcija. Pretpostavljam da znate da banke pokrivaju određeni iznos transakcija koje niste sami napravili – to sigurno piše u općim uvjetima vaše banke.

Ako vaša banka za prijavu gubitka kartice koristi brojeve koji počinju s 0800 – znači da se radi o usluzi besplatnog poziva. Osim toga, svaka banka koja drži do sebe ima dežurni call ili kontakt centar koji je dostupan od 0-24 sata.

Izdavanje nove kartice traje nekih tjedan dana, a trošak izdavanja nove kartice ćete nažalost morati sami platiti, a naknade se kreću između 30 i 80 kuna za novu karticu. No, bolje platiti taj iznos nego dozvoliti da vam netko neovlašteno nabija troškove na tekućem računu ili na kreditnoj kartici.

A što ako vam u međuvremenu, dok čekate novu karticu, zatreba novac? Najbolje bi bilo otići u poslovnicu vaše banke, objasniti situaciju a, prema mojem iskustvu, većina banaka će vam isplatiti željeni iznos uz predočenje osobne iskaznice.

Dakle da ponovimo; 1. ne paničariti, 2. pronaći brojeve kontakt službe svoje banke, 3. nazvati i prijaviti gubitak kartice, 4. po potrebi otići u poslovnicu i podići novac, 5. nastaviti godišnji kao da se ništa nije dogodilo 🙂 .

Sad kad vidite kako je to jednostavno, nemojte da vam gubitak kartice pokvari dan!

Ako vam se sviđaju sadržaji na ovom blogu, lajkajte, šerajte, pridružite se mojoj e-mail listi i budite uvijek u tijeku s novim objavama. Hvala!

Ne možeš si to priuštiti – zar zaista? 🤔

Većina ljudi poistovjećuje riječ “štedljiv” sa riječi “škrt” i odmah vizualizira osobu koja si sve uskraćuje i svega se odriče u životu. Odricanje od bilo kakvog trošenja je, kao što sam već pisala, kao stroga dijeta; može imati jo-jo efekt, pa kad vas umori pretjerana štedljivost, upadnete u još veći vrtlog trošenja.

Neki ljudi se rode štedljivi, ali većina nas nije, volimo si priuštiti neke lijepe stvari u životu, pa bile to novi odjevni predmet, izlazak s prijateljima, putovanja ili nešto treće. Ako niste po prirodi štedljivi, ako si želite priuštiti neke stvari u životu, znači li to da loše upravljate novcem i da ćete uvijek biti loši u vođenju svojih financija?!

Ovo je blog o štednji i što biste očekivali od mene da vam sada kažem? Logično bi bilo – ne trošite, odrecite se kava, odrecite se izlazaka, smanjite troškove, ne kupujte ništa.

No, neću vam to reći, jer mislim da štednja i život ne moraju tako funkcionirati. Bit je u ravnoteži, u balansu, u održivosti. Nije bit u tome da morate birati između štednje i trošenja, već po meni treba to dvoje uskladiti. Kako ja to vidim već sam pisala u postu Može li se (i treba li se) štedjeti uz postojeće dugove?

No, nemojte ovaj post shvatiti niti kao poziv na bezglavo trošenje – zato što to zaslužujete ili mislite da si možete priuštiti trošenje. Treba trošiti manje od onoga što zaradite, a nepotrošeni dio pametno iskoristiti, tj. sačuvati. Vjerujte mi – nitko nije požalio što je uspio uštedjeti novac 🙂 .

U razgovoru s brojnim prijateljima i kolegama, vidim da se ljudi lome jer žele i vole i skuplje stvari; neka daljnja putovanja, kvalitetniju opremu za dom, neki razmišljaju o kupnji kuće ili stana – ali im trenutne prilike to ne dopuštaju. Ako želite skuplje stvari, a zarađujete manje, možda treba biti realan i prihvatiti činjenicu da će neke stvari potrajati, a neke čak i pričekati. Osim toga, treba poduzeti korake da dođete do pozicije u kojoj ćete si moći priuštiti ono što vi želite.

“Ah, znao sam/znala sam!” – i odmahujete rukom. No, cilj je ovog posta da ne odmahnete rukom nego da se zamislite. Vi ste zapravo glavni kreator svog života. Znam dosta ljudi koji su iz nezavidne financijske obiteljske situacije preokrenuli stvar. Takve stvari traže i trud i rad i vaše uključivanje, jer neće vam ništa pokucati na vrata.

Evo jednog malog izazova za vas – želite nešto skuplje, a vama izuzetno bitno – umjesto rečenice “Ja si to ne mogu priuštiti” recite “Kako si to mogu priuštiti?“. Stimulirajte svoj mozak da radi, da pronalazi moguća rješenja, načine kako doći do cilja. Razmislite koliko vam novaca treba da ostvarite svoj cilj, što trebate postići (legalnim putem naravno 🙂 ) da dođete do tog iznosa, koje promjene trebate napraviti – npr. promjena posla, dodatno usavršavanje i sl.

Kad odlučite da ćete si nešto priuštiti, to ne znači da si to trebate priuštiti istog trena.

Pogotovo nemojte trošiti novac koji nemate – nikakve kupovine na rate i sl.

To što želite neka vam postane prioritet u trošenju, usmjerite svoje napore prema tom prioritetu. Razmislite i tome što treba promijeniti u vašem životu, da ubrzate ostvarenje tog prioriteta.

U svakom slučaju, nemojte se bojati, nemojte se ograničavati na situaciju s kojom ste nezadovoljni i nemojte prestati pokušavati nešto promijeniti. To je vaš život i zašto ga ne učiniti onakvim kakvim želite.

Za više inspiracije i savjeta pogledajte i Nije sve u tome koliko zaradite, već koliko “zadržite” i Zašto je dobro stvoriti osobno bogatstvo; čemu služi novac? 🤔

Ako vam se sviđaju sadržaji za ovom blogu, pretplatite se (bez brige, besplatno je 🙂 ) da budete u tijeku s najnovijim postovima.

Ostavljate li novac na podu?💸

Znate ono kad idete ulicom i vidite neki novac na podu. Biste li ga pokupili ili ostavili? Pretpostavljam da izraz “novac leži na podu” dolazi otuda 🙂 .
Čak i kad ste dobri s novcem i kad odgovorno upravljate svojim financijama, uvijek ima prostora za poboljšanja.

Ponekad možda niste niti svjesni da ste ostavili novac ležati na podu.

Evo zato nekoliko situacija o kojima bi mogli razmisliti:

Držite previše novaca na a’vista štednji – U jednom od prethodnih postova pisala sam nešto o klasičnoj štednji, pa da se ne ponavljam, stavljam link na članak Je li klasična štednja na “aparatima” 🤔? Iako je praktično imati novac na klasičnom štednom računu, jer možete brzo i lako doći do njega kad vam hitno treba, držati novac na takvom računu nije najbolji način za sačuvati vrijednost novca, jer kao što znamo godišnje kamate na takvu štednju se kreću oko 0,01 % godišnje. Trebalo bi razmisliti o nekoj vrsti investiranja, a budući da svako investiranje povlači i određeni rizik sa sobom, pametno je informirati se što bolje, možda popričati i sa financijskim savjetnikom, a sama odluka o razini rizika koju ste spremni preuzeti je na vama.

Postoji li besplatni ili poklonjeni novac? Photo by Porapak Apichodilok on Pexels.com

Ne koristite dovoljno ili uopće ne koristite državne poticaje – dobijem ja tako neki dan poruku u sandučić banke u kojoj imam štednju. Vide oni da moj “novac ne radi dovoljno” za mene, pa mi predlažu kako da ga bolje iskoristim. Predložili su mi dakle; ulaganje u dobrovoljni mirovinski fond, životno osiguranje, oročenu štednju i stambenu štednju. Kod ulaganja u dobrovoljni mirovinski fond država još uvijek daje poticaje od 15% na uplaćene iznose do 5.000,00 kn godišnje – dakle možete od države dobiti godišnje do 750,00 kn. Još ako se vaš poslodavac uključi u neki program i uplati vam na račun određeni iznos – tu zaista možemo govoriti o besplatnom novcu. DPS na stambenu štednju svake se godine smanjuje, tako da trenutno iznosi 0,3% na uplaćenih 5.000,00 kn godišnje – s tim da morate izdržati barem 5 godina kako biste dobili te poticaje, a da ne spominjem ulazne i izlazne naknade 😦 .

Ne koristite loyalty kartice i programe vjernosti – programi vjernosti su odličan način da dobijete natrag nešto od novaca koje ste potrošili. Bilo u vidu gotovinskog popusta kod sljedeće kupovine, poklon bonova ili nečeg trećeg. Više o tome možete pročitati i ovdje Prednosti loyalty programa. Jedino što bih vam savjetovala da ne koristite programe vjernosti koji uključuju plaćanje godišnje članarine – kao što su oni za neke kreditne kartice. Ili barem stavite na papir trošak godišnje članarine i povrat kroz program vjernosti da vidite da li ste na dobitku ili gubitku.

Ne borite se za veću plaću – ovdje ćete možda odmahnuti rukom i reći da toga nema u Hrvatskoj. Pa, niste baš skroz u pravu – u većim firmama taj bi posao trebali određivati sindikati, koji bi se trebali boriti za porast plaća zaposlenika ovisno o inflaciji, godišnjem porastu troškova i sl. Rade li to uspješno – nećemo sad o tome. Razmislite samo o činjenici da je vaša plaća najbolji instrument za stvaranje osobnog bogatstva. Znate li koliko vrijedite svojoj firmi ili poslodavcu, istaknite to u pregovorima, jer iako je vaš poslodavac toga svjestan, sam od sebe neće vam povećati plaću, ako ne tražite. Ova tema je kompleksna, pa ako želite možemo o njoj u više detalja neki drugi put.

Nadam se da ste se zamislili nad ovim člankom i da ćete se idući put sagnuti i pokupiti taj novac s poda (ne mislim doslovno 😉 ).

Ako vam je ovaj članak bio koristan ili zanimljiv, lajkajte ga, ubacite komentar, podijelite ga s prijateljima. Uvijek ste dobrodošli na moj blog ako tražite inspiraciju i motivaciju za štednju i stvaranje osobnog bogatstva.

Samo hrabro i štedno!