Evo ušli smo u 2022. godinu – u godinu u kojoj još uvijek imamo svoju valutu, ali to će se uskoro promijeniti. Bojim se da trgovci već polako kalkuliraju na činjenicu da ćemo cijene uskoro izražavati u Eurima, pa se prilagođavaju.

Možda ste malo prošetali trgovinama u zadnje vrijeme i neugodno se iznenadili novim, višim cijenama namirnica. Nije da taj trend nije započeo još prethodne godine, ali čini se da se sada zahuktava.

Pisala sam o tome kako uštedjeti na hrani Kako nam planiranje obroka štedi novac?🥗🥪, jer mislim da je to jedna od kategorija koja nam “pojede” najviše prihoda.

Razlog tome nije što se ljudi prejedaju (iako smo si malo dali oduška tijekom ovih blagdana), nego jednostavno cijene hrane su gotovo izjednačene kao i cijene hrane u Europi, dok naše plaće podosta zaostaju za ostatkom Europe.

Kako i koliko kuhamo za sebe ili obitelj, koliko mjesečno trošimo na hranu je individualno i specifično za svaku obitelj. Nema smisla da vam ja sad kažem trošite toliko i toliko mjesečno po članu obitelji, ali prijedlog je svakako da pokušate napraviti neki plan i držati ga se što bolje znate i umijete. Nemojte baš dozvoliti da vas “nosi plima”.

Ovaj sam post zamislila kao odgovor na neka pitanja koja sam si postavila prateći razne blogere i vlogere koji daju savjete o uštedama na kupovini namirnica. Vi se možete ili ne morate složiti sa mnom, ali barem pročitajte do kraja 😉 .

Kada se isplati kupovati na veliko? Nisu sva kućanstva jednako velika, ne trebaju svi 50 kg brašna ili 30 kg krumpira mjesečno, ali ponekad se kupovina na veliko isplati. U principu, trebate odlučiti za svoju situaciju, da li će vam odmah potrošeni novac – kojim kupujete veće količine nečega – rezultirati uštedom. Možete se odlučiti napuniti hladnjaču većom količinom mesa koje ćete nabaviti u nekom OPG-u možda povoljnije nego u mesnicama ili trgovinama, ili po starom dobrom običaju kupiti krumpira, luka, zelja za nekoliko mjeseci. Ali prije kupovine zapamtite samo ovo; kupovina na veliko štedi vam novac ako proizvode potrošite prije nego im istekne rok ili se pokvare i propadnu.

Što se od hrane može zamrznuti? Moj sin kaže da ja nisam sretna ako barem jednu stvar dnevno ne pospremim u zamrzivač 🙂 . Nije baš tako, ali bacanje hrane je nažalost kao bacanje novaca. Ako se pitate što može u zamrzivač, prošetajte malo po trgovini pored hladnjaka. Što možete kupiti zamrznuto u trgovinama, možete zamrznuti i vi; povrće, neko voće za smoothie-je, gotova jela i sl. Osim toga moje je iskustvo da se može dobro zamrznuti i putar, kruh, pa čak i gotovi kolači. Kod zamrzavanja dobro zaštitite ono što zamrzavate, jer moguće su ozebline, ili se u pakiranju nakupi led i snijeg, a to mijenja kvalitetu i okus namirnice. Nisu sve posude, niti sve vrećice pogodne za zamrzavanje, pa je uvijek dobro provjeriti na etiketi ide li nešto u zamrzivač.

Što ako nisam blizu diskontnih trgovina? Mislim, u većim gradovima ima raznih trgovina i shopping centara, ali ako vam nije blizu neki diskontni dućan ili supermarket (za koje znamo da su u pravilu jeftiniji), upoznajte svoju trgovinu i popuste koje ona nudi. Ne znam jeste li primijetili da trgovine imaju neke cikluse u kojima snižavaju cijene određenih namirnica, npr. prije posta spuste cijene konzervirane ili smrznute ribe. Ako uočite te cikluse sniženja, dobro je nakupovati malo više namirnica i stvoriti malu zalihu – naravno ako ju imate gdje čuvati.

Što ako imam izbirljive ukućane? Netko ne voli povrće, netko ne može vidjeti tjesteninu, netko pak mrzi varivo od poriluka ili kelja… I što onda napraviti? Treba li kuhati zasebno za svakog člana obitelji? To će vas koštati i vremena i novaca. Ako imate izbirljive ukućane, umjesto da kuhate i bacate ono što se ne pojede, pokušajte se dogovoriti o jelima koja bi svi mogli jesti, pa kuhajte prema dogovoru. Ili možete uz ručak poslužiti više priloga (krumpir, povrće, salata) pa postoji mogućnost izbora. Možete pokušati povrće pripremiti na drugačiji način – ne nužno kao varivo, pa da vidite ima li ta taktika uspjeha.

Isplate li se neke namirnice više od drugih? Vjerojatno ste vremenom i sami utvrdili da su neke namirnice svestrane, tj. da ih možete iskoristiti za više raznih obroka, pa nije loše kad već nabavite tu namirnicu planirati što više obroka s njom. Da vam bude jasnije na što mislim – uzmimo mljeveno meso; ide u bolognese, u faširance, u musake, u hamburgere, punjene paprike, sarme i svašta još nešto. Isto bi mogli reći i recimo za krumpir – ima relativno dugi vijek trajanja (dok ne proklija), a od njega se može napraviti hrpa priloga, pa čak može biti i “zvijezda” krumpir gulaša.

Uglavnom, nemojte se obeshrabriti situacijom oko nas – pokušajte se i dalje držati nekog plana i razmišljati o svojim troškovima.

Nitko ne kaže da morate napraviti plan za čitav mjesec, pa možda niti za čitav tjedan – ali puno puta sam bila presretna što imam u zamrzivaču neki gotov obrok, kad mi je dan bio pretrpan obvezama.
Možete pogledati i moju stranicu Besplatni alati – Free printables, gdje dajem neke ideje što se tiče planiranja obroka (Meal planning), pa ako mislite da vam to može olakšati svakodnevnicu i uštede, bit će mi drago.

Imate li vi neke svoje savjete i trikove za uštedu na ovom polju, napišite mi u komentarima!