Kako se upada u spiralu zaduživanja?

Kao što sam najavila u prethodnom postu Keep calm i nastavi štedjeti!😎 ovaj mjesec ćemo se malo pozabaviti dugovima, kako se upada u dugove, koji je razuman iznos duga i ponuditi savjete kako se izvući iz spirale zaduživanja.

Prije nego uopće počnemo razmatati to složeno klupko zvano dug, da malo popričamo o tome što je uopće dug?

Neka osnovna definicija bila bi da je to novac posuđen najčešće od banke, koji se koristi za veće kupovine, koji se od redovnih prihoda ne bi mogli financirati.

Dužnik (onaj koji treba novac) vraća vjerovniku (onom koji posuđuje novac) posuđeni iznos u određenom vremenskom periodu uz određenu kamatu, jer i vjerovnik treba imati neke koristi od toga što riskira posudbu novca.

I ovako na prvu, to ne zvuči uopće problematično, dapače zvuči kao win-win situacija. Dužniku dug omogući da nabavi vrijednu imovinu, što dugoročno rezultira poboljšanjem osobne financijske situacije (npr. kupovina stana, kuće, auta i sl.) – vidi Izračun osobnog neto bogatstva, a vjerovnik bi, uz odgovarajuću kamatu, trebao imati odgovarajući povrat na uloženi kapital.

U čemu je onda problem s dugovima?

Prvi problem je što ne prepoznajemo sve dugove kao dugove. Koliko puta sam zadnjih dana čula izjavu “Joj, da nemam dopušteni minus, ne znam kako bih…”. Realno, koliko puta možete ući u dozvoljeni ili prešutni minus? Jednom kad ste u njemu “zaglibili” uspijevate li iz njega uopće izaći, tj. doći na pozitivnu nulu?

U spiralu dugova se ulazi postupno i tijekom duljeg perioda. Kod nas zaduživanje počinje praktički s pronalaženjem prvog posla.

Studij, tj. troškovi studija u Hrvatskoj idu uglavnom još uvijek na trošak roditelja (vidi Kako platiti za studij i tko to može? 😕).

S prvim poslom, uz redovni ili povremeni prihod, većina nabavi jednu ili dvije kreditne kartice, banka odobri minus na tekućem računu i mogućnost kupovine na rate (ovisno o tome kolika je nečija platežna sposobnost i disciplina). Pozajmice i raznorazni krediti (od nenamjenskih do stambenih) iskaču iz paštete i samo nebo je granica što se tiče zaduživanja.

Ako vam posao nije blizu doma, vjerojatno je prva stvar koju ćete nabaviti – osobni automobil, bicikl ili električni romobil. I kad nas ponese val trošenja, nismo niti svjesni koliko se malo pomalo opterećujemo.

Kao i u svemu tako bi idealno bilo ostati umjeren u zaduživanju.

Ako želimo biti likvidni i biti u mogućnosti podmirivati tekuće troškove, nekakvo preporučeno i razumno zaduživanje bilo bi do 1/3 plaće. I tako banka računa kad dižete kredit – ali opet ponavljam, nije kredit jedini dug.

Banka neće provjeriti vaš minus na računu, vaše opterećenje na kreditnim karticama, vaše obročne otplate sve dok….ne dođete u situaciju da više ne možete “servisirati” sve te silne dugove.

Kao što je izjavio Bob Hope, američki komičar iz prošlog stoljeća, “Banka je mjesto gdje možeš posuditi novac ako možeš dokazati da ga ne trebaš!” misleći pri tom da vam banka nije nikakav prijatelj u nevolji, već ste vi njoj, ako ste klijent koji podmiruje svoje obveze, izvor prihoda.

E sad, ako ste se prepoznali negdje u ovoj spirali zaduživanja, možda ste se zamislili o tome kako prekinuti taj začarani krug?! Kako kažu “stay tuned” jer ćemo sljedeći put nastaviti uz savjete kako se izvući iz prevelikih dugova.