Koliko puta smo sami sebi obećali da ćemo početi štedjeti – sutra.

Pa dođe sutra, pa si obećamo da počinjemo štedjeti drugi mjesec….i tako samo odgađamo i odgađamo.

O razlozima odgađanja štednje možete pročitati i u mom postu Kako si opravdavamo to što ne štedimo?

Štednja je prije svega navika. A kada stvaramo navike, osim ako nas netko ne natjera na nešto, stvaramo navike koje zahtijevaju manje rada i truda, jer želimo da nam bude ugodno. Pa tko bi onda izabrao naviku koja uključuje odricanje, čekanje, strpljenje…

Svako doba nosi svoje, a trenutak u kojem živimo zasipa nas idejama kako trošiti. Marketinške agencije ulažu hrpe novaca da vam prezentiraju slike života koje svatko od nas želi i uvjeravaju nas da će naš život biti upravo takav kad kupimo to-i-to. Dodamo li tome još i vršnjački utjecaj ili želju da impresioniramo okolinu, dozvolili smo da netko drugi upravlja našim odlukama.

Evo ja sam tu da vam kažem da sami uhvatite svoj volan i da sami upravljate svojom rutom; drugim riječima tu sam da vam pomognem da počnete štedjeti.

Pa evo nekih savjeta kako da vam štednja ne bude “tlaka”, niti odricanje, nego samo sastavni dio života;

Povežite štednju s nekom jakom emocijom – Zašto? Zato što smo ljudi, a ljudi su prije svega emocionalna bića. Ako je cilj štednje nešto što će u nama probuditi jaku emociju, onda će štednja biti smislena i lak(š)a. Fokusirajte se na tu predivnu stvar koju ćete moći kupiti kad uštedite novac ili na taj predivan osjećaj koji ćete doživjeti kad završite projekt za koji štedite.

Stavite sve na papir – Stvari postaju ozbiljnije kad ih stavimo na papir, umjesto da ih samo držimo u glavi. Napravite listu svega što ćete moći ostvariti kad uštedite novac, npr. priuštiti si neko skuplje putovanje, posjetiti rodbinu, kupiti auto, pomoći roditeljima, djeci, donirati…. I s vremena na vrijeme bacite pogled na taj popis – vjerujte da će pomoći u “reprogramiranju” vašeg razmišljanja. Jer kad imate te jasne ciljeve pred očima, neće vam pažnju odvući neki “svjetlucavi” predmet koji zapazite u trgovini.

Preračunajte cijenu proizvoda u sate vašeg rada – Rijetko tko na poslu toliko uživa da ne razmišlja o kraju radnog vremena. Posao je uglavnom znoj, krv i suze… i jeste li ikada razmišljali koliko ste plaćeni po satu? Prema podacima iz 2019. godine neto cijena rada u Hrvatskoj je 37,41 kn, a najniža neto satnica bila je 25 kuna. https://www.poslovni.hr/hrvatska/evo-koliko-hrvatski-radnik-dobije-za-sat-rada-351285. I sad poželite kupiti nešto što košta recimo 450,00 kn – To je cca. 12 sati vašeg rada ili dan i pol. Vrijedi li vama taj proizvod toliko? Kad stavite stvari u tu perspektivu, možda ćete bolje razmisliti o tome na što želite potrošiti novac, što vam donosi veselje u životu i zbog čega nećete požaliti.

Uvedite redovitu naviku štednje – Štedio bih/Štedjela bih… ali nemam ovaj mjesec! Koliko ste si puta rekli nešto takvo. Znate kako kažu; tko hoće nađe način, tko neće nađe izgovor... Nemojte se odlučiti za ovo drugo, već potražite način 🙂 . Evo kako bi to trebalo funkcionirati – od svake plaće ili honorara, bilo kojeg primanja koje sjedne na vaš račun odvojite dio – bilo 5%, 10%, manje ili više – samo odvojite i zaboravite na te novce. I malo pomalo stvorit će se ušteđevina, a uz nju i navika štednje.

I nije to tako teško, kao što vam se može činiti, glavno je da krenete. Vjerujte mi da nitko nije požalio što je uštedio novac 🙂 .

Samo hrabro i štedno!

Vidi i; Popričajmo o štednji; sabotiramo li sami sebe dok pokušavamo štedjeti?

Sviđaju vam se sadržaji na mom blogu, trebate još motiva i ideja za štednju? Priključite se mojoj e-mail listi i budite uvijek u toku.