Svi koji štede ili koji su ikad pokušali štedjeti, znaju da to nije lako.😟

Odvojiti određeni iznos iz budžeta početkom mjeseca i zaboraviti na njega dok se ne skupi neki malo veći iznos – to je ideja koja stoji iza savjeta o štednji. Zvuči jednostavno, ali često puta se pokaže u praksi da radimo neke pogreške, potrošimo ušteđeni novac ili ne uštedimo dovoljno za željeni cilj. Iako sam već nešto o tome pisala u postu Zašto ne uspijevam uštedjeti? evo da se još malo pozabavimo pogreškama koje radimo kad se radi o štednji;

1. Postavljamo si nerealistične ciljeve štednje; Bliži se ljeto i nemamo još ništa ušteđeno za godišnji, i zaključimo da nam treba 10.000,00 kn za ovogodišnje ljetovanje. Možemo mjesečno odvojiti nekih 300 kn, a sad je već kraj svibnja i jasno je da nećemo stići uštedjeti za ovaj cilj. To je stvar matematike i pravovremenog planiranja, i naravno naših mogućnosti. Ako možemo štedjeti samo 300 kn mjesečno, onda naravno treba produljiti rok za štednju, dok ne dostignemo željeni iznos, ili pokušati pronaći više novaca mjesečno koje možemo odvojiti (npr. za uštedjeti 10.000,00 kn kroz godinu dana trebalo bi odvojiti 833,00 kn mjesečno.)
2. Nikad ne povećavamo mjesečni iznos štednje – naravno da ste pročitali moje postove o izazovima štednje za male iznose 🙂 , pa ste se odlučili odvajati 20,00 ili 50,00 kuna mjesečno. I to je super, no izazovi su zamišljeni za ljude koji se bore s dugovima, pa ne mogu odvojiti na štednju neke veće iznose. I ako se vaša situacija još nije promijenila ostanite pri izazovima i nemojte odustati. No, ako ste uspjeli osloboditi više novaca u budžetu, možda da si postavite novi izazov; povećajte iznos koji ćete mjesečno štedjeti. Ako to nije moguće svaki mjesec, onda odaberite barem jedan mjesec u godini kada ćete se posvetiti štednji i malo ju “pojačati”. Dobri mjeseci za to su npr. ako dobivate neki regres ili božićnicu 🙂 .
3. Sva štednja ide na istu “hrpu” – Stavljate tako novac na štednju, pa se pojavi neki problem, pogledate na račun i mislite – pa imam ja novaca za to. No imate li dovoljno za potrošiti, a da ne ugrozite neki drugi cilj štednje? Teško ćete to znati ako ne odvojite štednje za pojedine ciljeve. Dobra je ideja imati zasebnu štednju za hitne situacije (koju uglavnom nećete dirati), pa štednju za godišnji, štednju za velike kupovine ili popravke u kući, možda štednju za djecu… Mislim, odlučite sami što vam je bitno i što je naravno moguće s obzirom na vašu situaciju. U svakom slučaju nabacati sve na isto mjesto čini stvari nejasnima, zbunjuje vas i možda daje nepotpunu sliku.
4. Ušteđeni novac je prelagano dostupan – vjerujem da znate o čemu govorim! Novac je negdje gdje možete lako do njega – tamo gdje ga možete “posuditi” kad vam krajem mjeseca ponestane novaca, ali nekako “zaboravite” vratiti taj iznos na štednju. Bez brige, nitko od nas nije imun na takvu situaciju! Zato sam nekoliko puta napominjala da je dobro držati novac negdje “van ruke”, tj. u banci, po mogućnosti na nekom računu gdje se morate malo potruditi da dođete do novaca; pa radilo se tu o drugoj banci (od one u kojoj imate otvoren tekući račun) ili radilo se o računu bez kartice za pristup bankomatu ili nešto treće.

Ako ste se prepoznali u nekoj od ovih nabrojanih situacija, ne brinite se. Bitno je naučiti čuvati svoje novce, štedjeti u skladu sa svojim trenutnim mogućnostima, a mnogo toga ćemo naučiti uz put.

Samo hrabro i štedno!