Štednja

Može li se (i treba li se) štedjeti uz postojeće dugove?

Sjećam se prvog kredita koji sam uspjela otplatiti prije vremena, tj. prvog duga koji sam zatvorila. Bio je to kredit za prvi auto. Osjećala sam se super prvi dan! 🙂 Bravo ja!

A onda je nešto iskrsnulo – jedna nepredviđena situacija koja košta. A ja sve novce potrošila na raniju otplatu duga… i što sam mogla tada? Ponovno se zadužiti! 😞

Često ćete naletjeti i na financijske savjete – prvo vratite dugove, a onda počnite štedjeti!

No, iz vlastitog iskustva ne bih vam dala takav savjet. Ako odgađate štednju dok ne vratite dugove, gubite vrijeme, a kao što znamo vrijeme je jedina stvar koja se ne može vratiti!

Najbolja odluka koju možete donijeti je da se obvežete da svaki mjesec odvojite određeni iznos na štednju i time ćete htjeli-ne-htjeli stvoriti svoju malu zalihu. Odgađanje štednje je osim toga i odgađanje usvajanja jedne dobre navike – a ako nemate tu naviku, opet ćete trebati dosta poraditi na tome da ju usvojite.

Zamislite svoj novac kao kruh koji treba podijeliti među obvezama 🙂 Photo by Mariana Kurnyk on Pexels.com

Ajmo se malo poigrati; Zamislite svoj novac, tj. ono što zaradite u nekom mjesecu, kao kruh za doručak. Svi žele jesti, a vi morate razrezati kruh na dovoljno šnita da bude za svakog. Znači trebate imati šnitu za dugove, šnitu za tekuće troškove, šnitu za štednju. Vaš kruh, tj. novac može poslužiti da nahrani više potreba tj. da zadovolji više financijskih ciljeva. I nije to nemoguće ostvariti istovremeno, samo treba dobro isplanirati.

Ali kao što znamo, nismo savršeni. Ili nemamo naviku štednje. No, financiranje nezavisnosti traje i zato bi trebalo početi štedjeti što ranije.
Pretpostavka za sve ovo gore navedeno je naravno da imate neke prihode (stalne ili povremene) i dovoljno sredstava za odlučite hoćete li otplatiti dug što ranije ili štedjeti i polako otplaćivati dug.

Iako mnogi savjetnici za osobne financije vrište na vas da prvo otplatite dug, a tek nakon toga počnete štedjeti, možda da malo stanemo ovdje.

Ja još uvijek imam neke dugove. Kamate na te dugove su među trenutno najnižima na tržištu, a mjesečni iznos svih zaduženja ne prelazi 20% mojih prihoda. Da su te brojke drugačije ili veće vjerojatno bih odlučila da smanjim dug ili da ga “reprogramiram”. Dakle, dug treba svesti na neku održivu mjeru, inače nećete moći ništa drugo.

I još je tu jedna zanimljiva stvar – lakši je financijski cilj otplatiti dug, nego uštedjeti za financijsku stabilnost ili nezavisnost. Mnogo nas uopće niti ne zna o kojoj brojki govorimo kad mislimo na financijsku nezavisnost. Za razliku od otplate duga, kad odmah vidite rezultat – tu nulu u saldu, kod štednje, investiranja nema trenutnog zadovoljstva, za to vam jednostavno treba vrijeme.

Mogla bih o ovome pisati nadugo i naširoko, ali evo da rezimiram svoje razmišljanje; ako vam je kamata na dug ili sam mjesečni iznos kredita velik i prelazi sve postojeće prinose od štednje ili investiranja na tržištu, naravno da bi bilo pametno koncentrirati se na rješavanje tog duga što prije moguće.

U protivnom otplaćujte dug prema planu otplate i dajte prednost štednji i investiranju, jer što se tiče financijske nezavisnosti – kad otplatite dug, još uvijek niste gotovi!

Za više ideja pogledajte i Snaga malih iznosa ili izazovi štednje i Postoji li veza između brkova i pokreta F.I.R.E.?

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s